Otvorena ruska invazija na suverenu zemlju ostavila je traga i njezine posljedice osjećaju se u cijelom svijetu. Zbog straha od Putinovih imperijalističkih ciljeva, Finska je nedavno primljena u NATO, a ulazak Švedske u taj zapadni vojni savez je nadohvat ruke. Države članice počele su trošiti ogroman novac da bi modernizirale i dodatno opremile svoje vojske.
Jedna od tih država čak planira povratak čitave komponente u rodovima vojske kako bi se dodatno zaštitila od mogućih prijetnji. Riječ je o Nizozemskoj, zemlji koja je odlučila ponovno uspostaviti tenkovsku komponentu unutar svojeg oklopništva. Nizozemski državni tajnik za obranu Christophe van der Maat objavio je prošlog tjedna da se njegova zemlja priprema za kupnju glavnih borbenih tenkova kako bi ponovno oformila tenkovsku bojnu. Nizozemska je 2011. rashodovala i rasprodala sve svoje tenkove zbog vojne doktrine u kojoj nije bilo mjesta za teška oklopna vozila. Međutim početkom rusko-ukrajinskog rata, nizozemsko ministarstvo obrane ponovno je razmotrilo odluku o povratku teškog oklopništva.
Tijekom prošlotjedne rasprave u Zastupničkom domu nizozemskog parlamenta, Van der Maat priznao je da njegovo ministarstvo planira kupiti tenkove Leopard 2 da bi ta zemlja ponovno imala barem jednu tenkovsku bojnu. Premda je naglasio da će za nabavu biti potrebna dodatna sredstva, tamošnji političari s oduševljenjem su prihvatili ideju o kupnji tenkova kako bi zaštitili zemlju od mogućih prijetnji.
LEOPARD 2A6 U SASTAVU NIZOZEMSKE VOJSKE
Zastupnik iz redova vladajuće konzervativne-liberalne Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD) Peter Valstar, ranije glasnogovornik Van der Maatova ministarstva, zaključio je na parlamentarnoj sjednici da nije pitanje kada će Nizozemska opet dobiti tenkove, već kada će se to dogoditi.
Pokušaji prodaje Indoneziji i Peruu
Na kraju Hladnog rata oružane snage Nizozemske imale su 441 tenk Leopard 2A4. Njih 330 ažurirano je 1993. na standard 2A5, a kasnije ih je 188 pretvoreno u standard 2A6 s lokalnom oznakom NL, koja upućuje na zemlju korisnicu. Nakon raspada nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Nizozemska je počela aktivno rasprodavati svoje velike zalihe oklopnih vozila, ponajviše tenkova, zbog nestanka prijetnje s istoka.
U travnju 2011. nizozemsko ministarstvo obrane objavilo je da će zadnja preostala tenkovska divizija biti raspuštena, a preostali tenkovi Leopard prodani zbog velikih rezova u proračunu, najviše uzrokovanih svjetskom recesijom koja je izbila tri godine kasnije. Već mjesec kasnije zadnji nizozemski Leopard na domaćem tlu ispalio je posljednji hitac tijekom vježbi na poligonu Bergen-Hohne. Vojska je bila sumnjičava prema odluci Haaga, a satnik Johnny Romein iz tenkovske postrojbe usporedio je tu zadnju vježbu sa sprovodom.
Vlada u Haagu pronašla je kupce u Indoneziji, zemlji koja je planirala kupiti sve nizozemske zalihe Leoparda 2A6, ali je dogovor poništen nakon protivljenja nizozemskog parlamenta zbog Jakartinog sustavnog kršenja ljudskih prava i straha da bi tenkovi mogli biti korišteni protiv civila. Uskoro je u Peruu pronađen novi potencijalni kupac pa je Haag ponudio tamošnjoj vladi da pošalje izaslanstvo kako bi se proveli komparativni testovi. No Lima je u rujnu 2013. odustala od kupnje zbog logističkih poteškoća.
Odnedavno ih žele i Talijani
U međuvremenu je Nizozemska prodala 73 svoja Leoparda Njemačkoj, a preostale zalihe prodane su Finskoj u siječnju 2014., i to za 200 milijuna eura, s time da je transfer trajao od 2015. do 2019. godine. Vlada je pak na teritoriju Nizozemske zadržala samo jedan primjerak Leoparda i donirala ga Nacionalnom vojnom muzeju u Soesterbergu.
Ne treba čuditi to da je Nizozemska pronašla kupce u Europi jer se Leopard 2A6 smatra najboljim europskim tenkom i jednim od tri najbolja u svijetu, uz američki M1 Abrams i južnokorejski K-2 Black Panther. Premda je prvi primjerak Leoparda proizveden prije više od tri desetljeća, on je i nadalje standardni tenk NATO-a, po kojem se ocjenjuju svi ostali u svijetu. Pored Njemačke i Finske, Leoparde 2 u raznim nadogradnjama koriste Austrija, Čile, Češka, Danska, Grčka, Indonezija, Kanada, Katar, Norveška, Poljska, Portugal, Singapur, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina i Ujedinjeni Arapski Emirati, a ove godine interes za njih pokazala je i Italija.
Kada je pak Rusija 2014. godine započela akciju odvajanja istočnih dijelova Ukrajine od matice, Nizozemska je iskazala interes za Leoparde koje je prethodno prodala Njemačkoj. Bundeswehr je u međuvremenu unaprijedio 18 Leoparda na standard 2A7 i ponudio Nizozemskoj rješenje. Berlin je, naime, predložio Haagu leasing tenkova za slučaj potrebe i osnivanje zajedničke njemačko-nizozemske postrojbe koja bi bila pod zapovjedništvom njemačkog Bundeswehra.
Nizozemci su zbog nedostatka novca pristali na leasing koji predviđa da tenkovi pripadaju Njemačkoj, ali da će odmah biti prebačeni u Nizozemsku ako to Haag zatraži. U sklopu sporazuma oformljena je 414. tenkovska bojna s bazom u Lohheideu u Donjoj Saskoj, tristotinjak kilometara od Nizozemske, a u njoj služi stotinjak nizozemskih vojnika koji su donekle ublažili nedostatak ljudstva u njemačkoj vojsci.
Zanima ih inačica za urbano ratovanje
Sporazum podrazumijeva da bi bojna podržala nizozemske trupe kao dio šire operacije NATO-a, a njemački zapovjednik postrojbe, potpukovnik Marco Niemeyer, pojasnio je ranije za američke medije da bojna brani europske vrijednosti i istočne granice NATO-a. Time je potvrdio ranije iskazane strahove nizozemskog stožera da Haag zbog nedostatka tenkova ne bi bio u stanju obraniti vlastite granice. Jedan od nizozemskih zapovjednika bojne, satnik Chiel Nieuwenhuis, pojasnio je da nizozemska vojska bez tenkova i samo sa zadržanim borbenim vozilima pješaštva i samohodnim topništvom ne bi mogla izvršiti proboje ni operacije koje zahtijevaju brzinu, pokretljivost i vatrenu moć, a što se pokazalo ključnim komponentama ukrajinske vojske u borbi protiv ruskih armija.
Prema neslužbenim informacijama, Haag je zainteresiran za nabavu najnovije inačice 2A7+, varijante za urbano ratovanje, jer je Nizozemska jedno od najgušće naseljenih područja u svijetu, koje čini niz gradova, a pogodna je za djelovanje u sukobima niskog i visokog intenziteta.
Ova inačica ima mogućnost korištenja programabilnog visokoeksplozivnog streljiva, postavljanja dodatnog oklopa i novi protupožarni sustav. Zaštita tenka povećana je modularnim oklopom, s time da je prednja zaštita poboljšana dvostrukim kompletom na prednjoj strani kupole i trupa, a zaštita od 360 stupnjeva protiv RPG-ova i mina povećava sposobnost preživljavanja u naseljenim područjima. Ranije strojnica MG3 zamijenjena je stabiliziranom daljinski upravljanom oružanom stanicom FLW 200, a poboljšani su mobilnost, održivost i svijest o situaciji.
Proizvođač Rheinmetall razvio je novi top kalibra 140 milimetara, a on bi trebao zamijeniti dosadašnji kalibar od 120 milimetara radi prijetnje suvremenih ruskih topova kalibra 135 i 125 milimetara. Uz to, kao i prethodni modeli, nova inačica zahvaljujući promišljenom planiranju ima mogućnost nadogradnje i modernizacije. Budući da se ratu u Ukrajini ne nazire kraj, ne bi čudilo to da Nizozemska ponovno oformi tenkovske postrojbe.
Scena.ba
