Doručak se s razlogom naziva najvažnijim obrokom tijekom dana, ali njegov značaj nije vezan samo uz energiju i koncentraciju.
Sve je više dokaza da jutarnji obrok može imati utjecaj i na krvni tlak. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito preskaču doručak češće imaju hipertenziju. Ako se borite s visokim tlakom, pravilno odabran i na vrijeme pojeden doručak može biti važan saveznik u kontroli vrijednosti.
Kada je najbolje doručkovati?
Stručnjaci savjetuju da se prvi obrok unese relativno brzo nakon buđenja. Iako ne postoji točno određeno vrijeme koje vrijedi za sve, preporuka je doručkovati u roku od 30 do 60 minuta nakon ustajanja.
Razlog je jednostavan – organizmu je potrebno „gorivo“ kako bi stabilizirao razinu šećera u krvi i smanjio opterećenje na kardiovaskularni sustav. Jutarnji obrok pomaže i u regulaciji kortizola, hormona stresa koji je prirodno povišen u ranim satima. Ako preskočite doručak, kortizol može ostati na višoj razini dulje nego što bi trebao, što nepovoljno utječe na krvni tlak.
Međutim, ako niste navikli jesti čim otvorite oči, nema potrebe za naglim promjenama. Važno je da doručak postane dio rutine, u vrijeme kada možete mirno sjesti i pojesti obrok bez žurbe. Svjesno i opušteno jedenje također pridonosi boljoj probavi i stabilnijem tlaku.
Zašto je doručak važan za srce?
Redoviti doručak povezuje se s boljim vrijednostima krvnog tlaka i manjim rizikom od srčanih oboljenja. Iako to ne znači da preskakanje doručka izravno izaziva hipertenziju, postoji jasna veza između jutarnjih navika i zdravlja srca.
Osim što utječe na hormone stresa, doručak pruža priliku za unos hranjivih tvari koje su ključne za regulaciju tlaka, poput kalija, magnezija i kalcija. Istodobno, jutro je pravi trenutak da ograničite unos soli, koja je jedan od glavnih čimbenika rizika za povišeni tlak.
Dobar doručak trebao bi sadržavati:
- voće ili povrće
- integralne žitarice
- mahunarke ili orašaste plodove
- najmanje 20 grama proteina
- minimalnu količinu soli.
Posebno obratite pozornost na pekarske proizvode i prerađeno meso, poput kobasica i salama, jer često sadrže velike količine skrivene soli.
Jutarnji obrok također pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi i poboljšava osjetljivost na inzulin. Ako se šećer u krvi dugoročno ne kontrolira, može doći do oštećenja krvnih žila i bubrega, što dodatno pridonosi razvoju hipertenzije.
Što još možete učiniti za kontrolu tlaka?
Doručak je važan, ali nije jedini korak prema boljoj kontroli krvnog tlaka. Evo još nekoliko navika koje mogu pomoći:
- Uravnotežena prehrana – birajte namirnice koje pogoduju srcu: voće, povrće, nemasne mliječne proizvode, ribu, piletinu bez kože, orašaste plodove i mahunarke.
- Smanjenje stresa – tehnike dubokog disanja, meditacija, fizička aktivnost i kvalitetno vrijeme s bliskim ljudima mogu imati veliki utjecaj.
- Redovito kretanje – preporuka je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivnijeg vježbanja. Ako vam se to čini previše, krenite postupno – svaki korak je važan.
- Oprez s alkoholom – iako se često smatra da je čaša vina dobra za srce, pretjerivanje može podići krvni tlak i povećati rizik od brojnih zdravstvenih problema.
Zaključak je jasan – ako imate visoki krvni tlak, ne preskačite doručak. Pojedite ga relativno brzo nakon buđenja, birajte nutritivno bogate namirnice i učinite jutarnji obrok dijelom svoje svakodnevne rutine. Male promjene u navikama mogu donijeti velike koristi za zdravlje srca.
Scena.ba
