Opća skupština UN-a u četvrtak poslijepodne po hrvatskom vremenu u New Yorku trebala bi glasovati o predloženoj rezoluciji kojom se traži proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Predlagači rezolucije su Njemačka i Ruanda, a kao sponzori pridružilo im se niz zemalja među kojima je i Hrvatska.
Srbija se snažno protivi rezoluciji te je snažnim lobiranjem predsjednik te države Aleksandar Vučić koji je poznat kao negator genocida u Srebrenici pokušao zaustaviti uz pomoć nedemokratskih saveznika Rusije, Sjeverne Koreje pa i Kine. Prema vijestima koje stižu iz New Yorka izglasavanje rezolucije ne bi trebalo doći u pitanje.
Ipak, očekuje se da će desetak zemalja glasovati protiv rezolucije, dok se nekoliko desetaka članica UN-a suzdržava od glasovanja zbog srpske diplomatske ofenzive, posebice među nesvrstanim zemljama. Vučića je posebno zaboljelo što su Crna Gora i Grčka najavile da će podržati rezoluciju. O Rezoluciji će se odlučivati glasovanjem u Općoj skupštini UN-a. Svaka od 193 država UN-a ima jednako pravo glasa, a za usvajanje rezolucije je potrebna jednostavna većina, odnosno 97 glasova. Rezolucija je neobvezujuća, ali je nesumnjivo da će njeno usvajanje podići razinu svijesti o genocidu u Srebrenici diljem svijeta. Glasuje se u Općoj skupštini jer ne bi prošla u Vijeću sigurnosti gdje Rusija i Kina mogu uložiti veto.
Iako se u rezoluciji nigdje ne spominje Srbija i Srbi nesumnjivo je kada se bude govorilo ili učilo o genocidu u Srebrenici da se neće moći izbjeći spominjanje izvršitelja zločina i to je ono čega je Vučić svjestan. Genocid u Srebrenici kroz ovu rezoluciju neće biti prepušten zaboravu vremena.
Nezadovoljan je i vođa bosanskih Srba Milorad Dodik koji tvrdi da bi usvajanje rezolucije nanijelo nepopravljivu štetu i značilo kraj BiH. Dodik prijeti da će se Republika Srpska, u kojoj se nalazi Srebrenica, odvojiti od BiH ako rezolucija bude usvojena.
Uglavnom Glavna skupština Ujedinjenih naroda temelj za donošenje ove rezolucije nalazi u Povelji Ujedinjenih naroda, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida kao i na rezoluciji Vijeća sigurnosti u kojima se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, pa kroz uspostavu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju te na sve presude toga suda, posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, kao i presuda Međunarodnog Suda pravde od 26. veljače 2007., u kojem je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida. Ističe se da Glavna skupština Ujedinjenih naroda ponovno potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
U rezoluciji se napominje da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenica, u kojoj je izgubljeno najmanje 8.372 života, tisuće su raseljene i obitelji i zajednice bile su razorene.
Sedam je ključnih točaka koje donosi ova rezolucija. Prvo i osnovno je da će se 11. srpnja proglasiti Međunarodnim danom razmišljanja i komemoriranja genocida u Srebrenici 1995., koji će se obilježavati svake godine. Potom se navodi da Opća skupština UN-a bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te potiče države članice da čuvaju utvrđene činjenice kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa. Također bezrezervno se osuđuje veličanje ratnih zločinaca, uključujući odgovornih za genocid u Srebrenici. Ističe se važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranje preostalih žrtava genocida u Srebrenici te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocid u Srebrenici.
Potiče se sve države da se u potpunosti pridržavaju obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Traži se od glavnog tajnika UN da uspostavi program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koja započinje svoje djelovanje pripreme za tridesetu obljetnicu 2025., te također traži od glavnog tajnika da ovu rezoluciju iznese u javnost svim državama članicama, organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva na odgovarajuće poštivanje. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge za obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995.
Scena.ba
