Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovina trenutačno održava 13. sjednicu na kojoj je niz zanimljivih tema, a zasigurno jedna od onih koja je izazvala najviše prašine je točka o izmjenama Izbornog zakona koja je išla u hitnu proceduru.
Dragan Čović otvorio raspravu
“Prijedlog koji ja želim iznijeti ovdje u ime kolega koji smo kao predstavnici pozicije u BiH dogovorili na zadnjem zajedničkom sastanku je da ovaj zahtjev uputimo u redovitu proceduru, a ne u hitnu. Jedan od razloga pojavio se i danas kada smo na kolegiju dobili dopis od Tužiteljstva zašto nije provedena presuda Ustavnog suda (op. slučaj Ljubić) za kojeg su mnogi tvrdili da je davno provedeno. Od 17. siječnja Ustavni sud je jasno dao do znanja, da presuda nije provedena, a oni jedini mogu tumačiti je li ili nije provedena”, rekao je HDZ-ov predsjednik.
Dodvoravanje Schmidtu
“Grdno se varaju ili zavaravaju građane oni koji kažu da je ovo tehnički zakon. Nije ovo tehnički zakon, nisu ovo samo tehničke izmjene, nije ovo samo integrirani zakon ili kako ga već zovu, ovo je jedan od najkrupnijih zakona u ovoj zemlji. Ne mogu vjerovati da se predlagač odlučio na ovo. Ja sam samo shvatio da svi koji su glasovali za hitnu proceduru su potpuno svjesni ovoga što i ja govorim, ali je jedan cilj, a to je da se dodvorimo jednom čovjeku – gospodinu Schmidtu. Nedostojni smo ovih važnih funkcija ako će ovaj Dom pokleknuti pred kuhinjama koje su ovo režirale. Ako pokleknemo, onda možemo reći da je ovo puzeći parlament”, istaknuo je Sredoje Nović, SNSD-ov zastupnik.
Tehničke izmjene koje nisu tehničke
“Zašto neću podržati hitnost procedure? Dakle, traži se 10 godina iskustva u izbornom procesu. Znate li što to znači prevedeno meni na hrvatski, a vama na ostale jezike? To znači da sadašnje isto Središnje izborno povjerenstvo još 10 godina treba upravljati procesima. Ne želim da bilo tko iskoristi prigodu i optuži mene ili bilo koga da sam protiv tehničkih izmjena Izbornog zakona. Tehničke izmjene su ono što smo fizički mogli vidjeti: skeniranje listića, otisak prsta, videonadzor i brojanje bez ljudskog utjecaja. Ovo nisu tehničke izmjene i pridružujem se onima koji podržavaju da ovaj zakon dobije eventualno prigodu i da se na njega može djelovati”, kazao je Ilija Cvitanović, zastupnik HDZ 1990.
SDA usvojila Schmidtov prijedlog
“Klub Bošnjaka će podržati hitnu proceduru, a nakon hitne procedure naravno i sami zakon jer smatramo da nam je to potrebno u ovom trenutku. Računamo da nitko ne bi trebao imati ništa protiv jačanja integriteta izbornog procesa i osiguravanja poštenih izbora, ako iskreno govorimo. SDA je predložila ovaj zakon nakon što je Visoki predstavnik održao pressicu i pozvao političke subjekte da riješe problem integriteta izbornog procesa. Mi smo jedini politički subjekt koji je na to reagirao i u proceduru uputili prijedlog zakona. To nije samo rješenje od SDA nego i drugih stranaka koje su ranije razgovarale o rješenju problema, kao i s međunarodnim institucijama koje prate izborni proces”, naglasio je Šefik Džaferović.
Schmidt na dnevnom redu zastupnika
“Tema je jesmo li za hitnu proceduru ili nismo, ali za mene je sasvim dovoljno to da je prijedlog ovakve izmjene zakona bila okidač pressica njemačkog državljanina Christiana Schmidta koji je on nama nešto kao zaprijetio i ovo je nastalo reaktivno. Jedini koji su pozvani da usvajaju zakone jesu Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine, nitko drugi. Mi iz Republike Srpske i iz SNSD smo tu dosljedni i ne dogodi se nikad da kao neki govorimo za Schmidtovo nametanje da je grozno, pa da za par mjeseci govorimo da je jedini način da se nešto nametne. Ne, Christian Schmidt ne predstavlja apsolutno ništa i ne predstavlja nikoga, a ako nas zanima Daytonski sporazum za kojeg svi tvrdimo da ga poštujemo, onda znamo da on nema nikakav mandat u Bosni i Hercegovini. Ovo je katastrofalno rješenje u svakom smislu, a ovime se povrjeđuje i privatnost izbora jer vas kamera snima dok glasujete, a za sve dadnete otisak prsta i listić se skenira. Onaj tko kontrolira software, znat će u svakom trenutku za koga ste glasovali i zato smo protiv”, nadovezao se Radovan Kovačević (SNSD).
Točka dnevnog reda da se o ovome odlučuje po hitnom postupku nije dobila dovoljnu podršku zastupnika u Domu naroda. Od 14 prisutnih zastupnika 4 je bilo za, protiv je bilo 8 zastupnika, a 2 suzdržanih.
Zakon nije dobio suglasnost da se razmatra po hitnoj proceduri, tako da se onda glasovalo o skraćenom postupku.
Ni kod skraćenog postupka ne postoji opća većina jer je samo 5 zastupnika glasovalo za tu opciju, 8 opet protiv, a jedan zastupnik je bio suzdržan.
Nakon što nije prošao hitni ni skraćeni postupak, ovaj prijedlog zakona će se razmatrati po redovnoj proceduri.
Teško je bilo i za očekivati da je vladajućima u interesu da ovakvi zakoni zažive i da građani Bosne i Hercegovine počnu vjerovati u pravedniji izborni proces. Treba naglasiti da su upravo u Republici Srpskoj veliki prosvjedi obilježili protekle opće izbore zbog velikog broja sumnji u nepravilnosti i izborne krađe.
Osim u Republici Srpskoj, veliki broj primjedbi došao je i iz Hercegovine gdje su oporbene stranke tvrdile i SIP-u prijavljivale niz uočenih nepravilnosti, a na pojedinim lokacijama su se ponavljala brojanja.
Scena.ba
