vona su u nedjelju zvonila na Trgu svetog Petra kad je papa Lav XIV. proglasio sedam novih svetaca Katoličke Crkve, tri žene i četiri muškarca, uključujući prvog sveca iz Papue Nove Gvineje, venezuelskog liječnika siromašnih i časne sestre.
Kanonizirani blaženici
Na svečanoj misi koja je počela u 10:30 sati na Trgu svetog Petra u Vatikanu, kanonizirane su tri časne sestre koje su posvetile živote siromašnima i bolesnima, kao i Bartolo Longo.
Ovaj talijanski odvjetnik, rođen 1841. godine, prihvatio je katoličku vjeru i osnovao papinsko svetište Blažene Djevice od Rozarija u Pompejima.
Veliki dan
Papa Lav XIV. proglasio sedmero novih svetaca
Ogromni portreti njih sedmero bili su izloženi s prozora s pogledom na trg dok je Lav, prvi američki papa, izlazio iz Bazilike svetog Petra odjeven u svečani bijeli talar i bijelu mitru.
|
|
19.10.2025. u 16:04
Foto: AFP / Papa Lav XIV. proglasio sedmero novih svetaca
Zvona su u nedjelju zvonila na Trgu svetog Petra kad je papa Lav XIV. proglasio sedam novih svetaca Katoličke Crkve, tri žene i četiri muškarca, uključujući prvog sveca iz Papue Nove Gvineje, venezuelskog liječnika siromašnih i časne sestre.
Kanonizirani blaženici
Na svečanoj misi koja je počela u 10:30 sati na Trgu svetog Petra u Vatikanu, kanonizirane su tri časne sestre koje su posvetile živote siromašnima i bolesnima, kao i Bartolo Longo.
Ovaj talijanski odvjetnik, rođen 1841. godine, prihvatio je katoličku vjeru i osnovao papinsko svetište Blažene Djevice od Rozarija u Pompejima.
Među kanoniziranim blaženicima je i prvi domorodački svetac Papue Nove Gvineje, laik Peter To Rot (1912.–1945.), kojega su Japanci pogubili na kraju Drugog svjetskog rata, kao i Ignazio Choukrallah Maloyan, armenski biskup i mučenik kojega su 1915. godine ubile osmanske snage jer je odbio prijeći na islam, prenosi Hina.
Uz njih je i venezuelanski laik José Gregorio Hernandez Cisneros (1864.–1919.). Papa Franjo opisao ga je kao ‘liječnika bliskog najslabijima’.
Također iz Venezuele, Maria Carmen Elena Rendiles Martinez, časna sestra rođena bez lijeve ruke, prevladala je svoj invaliditet kako bi osnovala Kongregaciju Sluga Isusovih prije svoje smrti 1977. godine. Tako je postala prva svetica te južnoameričke zemlje.
Izloženi portreti
Svetima su proglašene talijanske časne sestre Vincenza Maria Poloni, utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone koji je vodio brigu o bolesnima u bolnicama, i Maria Troncatti (1883.–1969.), koja je radila četrdeset godina u amazonskoj regiji Ekvadora te je posvetila život pomaganju autohtonom stanovništvu, posebice narodu Shuar.
Ogromni portreti njih sedmero bili su izloženi s prozora s pogledom na trg dok je Lav, prvi američki papa, izlazio iz Bazilike svetog Petra odjeven u svečani bijeli talar i bijelu mitru, a prije njega su prošli biskupi i kardinali odjeveni u bijelo.
Kardinal Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca, naglas je pročitao profile njih sedmero uz pljesak publike, prije nego što je Papa izrekao formulu kanonizacije, dekret kojim se službeno proglašavaju svetima.
Druga svečanost kanonizacije
Ovo je druga svečanost kanonizacije koju predvodi američki papa od izbora za poglavara Katoličke Crkve 8. svibnja.
U rujnu je svecima proglasio Talijane Carla Acutisa – tinejdžera i računalnog entuzijasta poznatog po nadimku ‘Božji štreber’, koji je umro 2006. od leukemije u dobi od samo 15 godina – i Piera Giorgia Frassatija, koji se smatra uzorom milosrđa, a umro je 1925.
Kanonizacija je posljednji korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi nakon beatifikacije – rezultat je dugog procesa, može je odobriti samo papa i odvija se u tri faze.
Prvu fazu čini proces ispitivanja ‘života kandidata za sveca’ i općenito može započeti tek pet godina nakon kandidatove smrti, u drugoj fazi časni se proglašavaju blaženima kada imaju čudo koje se pripisuje njegovu ili njezinu zagovoru, a u trećoj fazi blaženik se i službeno proglašava svetim uz određivanje drugog čuda.
Scena.ba
