Vruća i vlažna ljeta te blage i relativno toplije zime iz godine u godinu sve su češća pojava, no ovakve nagle promjene vremena i temperature mogle bi postati rizične i opasne za čovjekovo zdravlje. Ono što se odvija u čovjekovu tijelu vrlo se brzo može pretvoriti u borbu za život, a pobjednika određuje svega nekoliko stupnjeva.
Izlažući sudionike ekstremnim vrućinama kako bi vidjeli kako će njihovo tijelo odregirati i nositi se s takvim uvjetima, istraživači su otkrili da je krajnja granica prije nego što uslijede zdravstvene komplikacije kao što su bolesti pa čak i smrt, nekoliko stupnjeva manja nego što su isprva mislili, prenosi The Associated Press.
Žestoki valovi vrućine ubrzani su radi čovjekova učinka na klimatske promjene pa se sada borimo sa naletima neumoljivih vrućina.
Temeperatura tijela i njezina krajnja granica
Normalna temperatura tijela u mirovanju obično iznosi oko 37 stupnjeva, što je samo četiri stupnja daleko od toplotnog udara, a temperatura od 40 stupnjeva i preko, osobu dovodi u smrtnu opasnosti.
Kako vrućina ubija
Vrućina ubija na više načina, a najčešći je toplotni udar uslijed kojeg temperatura tijela doseže kritičnu točku koja dovodi do otkazivanja unutarnjih organa. Kada temperatura tijela prijeđe granicu normalnog i bezopasnog, tijelo preusmjeri protok krvi prema koži kako bi se ohladilo, ali upravo to preusmjeravanje odvraća krv i kisik od želuca i crijeva otvarajući vrata toksinima koji su inače ograničeni na područje crijeva, da procure u cirkulaciju što automatski dovodi do smrti.
Ljudi koji pate od kardiovaskularnih bolesti meta su većeg ubojice vrućina od toplotnog udara, a to je naprezanje srca. Do naprezanja srca dolazi slično kao i kod toplotnog udara, krv koja mijenja tok prema koži kako bi ohladila tijelo uzrokuje pad krvnog tlaka na što srce odgovara na način da pokušava napumpati više krvi i tako sprječiti osobu da se onesvjesti.
Treća, ali ne i posljednja, je dehidracija. Na velikim temperaturama ljudi se više znoje nego inače time gubeći tekućinu iz tijela do te mjere da takav gubitak može jako utjecati na bubrege. Većina ljudi zapravo ni ne primjećuje da su u opasnosti. Dehidracija izaziva šok koji gasi organe radi nedostatka krvi, kisika i nutrijenata što dovodi do moždanog udara i u konačnici smrti.
Vrućina utječe i na mozak na način da čini osobu zbunjenom i usporava razmišljanje.
Što u hitnim slučajevima
Bezopasna temperatura zraka za zdrave mlade ljude seže do 30 stupnjeva, a za starije i one sa zdravstvenim problemima do 28 stupnjeva. Vlaga igra veliku ulogu u temperaturi zraka i shodno tome bitan je faktor utjecaja na ljudsko zdravlje. Vlažni naleti vrućine zapravo su opasniji od onih suhih. Vlaga utječe na mogućnost isparavanja znoja.
Toplotni udar tretiran je kao hitan slučaj i medicinsko osoblje u tom slučaju pokušava što više rashladiti tijelo unutar 30 minuta, a najbolji način za to je uranjanje bolesnika u hladnu vodu.
Scena.ba
