Nova faza suradnje između OpenAI-ja i američkog Ministarstva obrane otvorila je ozbiljno pitanje privatnosti korisnika izvan Sjedinjenih Država, uključujući građane Hrvatske. Iako tvrtka javno ističe da postoje zaštitni mehanizmi protiv “domaćeg masovnog nadzora”, ključno je razumjeti pravni okvir u kojem djeluju američke kompanije i kako se on primjenjuje na strane državljane. I tu pozicija hrvatskih i europskih građana niej uopće dobra.
Do sada je OpenAI formalno djelovao kao civilna tehnološka tvrtka. Potpisivanjem ugovora s Pentagonom njegova tehnologija postaje dio američkog obrambenog sustava. Time se briše jasna granica između komercijalne AI usluge i infrastrukture koja je integrirana u sigurnosni i obavještajni aparat SAD-a.
Sljedom toga, OpenAI je obvezan poštovati američke zakone o nacionalnoj sigurnosti. Prema FISA-i (Foreign Intelligence Surveillance Act), osobito sekciji 702, američke obavještajne službe mogu naložiti američkim tvrtkama da predaju podatke o stranim državljanima ako je to povezano s nacionalnom sigurnošću. Za takav zahtjev nije potreban klasični kazneni nalog kakav bi bio potreban u redovnoj sudskoj istrazi. Dakle, američke tajne službe imaju neograničeni pristup svim podacima koje su građani Hrvatske i Europske unije unijeli u Chat GPT. U praksi to znači da sve što ste objavila na Chatu zapravo ima status kao da ste objavili na oglasnoj ploči. Svako pitanje, svaki dokument, svaki nalaz liječnika, dostupan je američkim tajnim službama. Ako neki državni službenik stavi dokument u Chat GPT ili ako neki poduzetnik koristi ChatGPT za sažimanje osjetljivog izvještaja, on ga je upravo predao na dlan Pentagonu. Drugim riječima, Pentagon poznaje vaše navike, vrlini i slabosti bolje od vašeg bračnog partnera ili poslodavca.
Dodatno, Cloud Act omogućuje američkim vlastima pristup podacima američkih tvrtki čak i ako su serveri fizički smješteni u Europi. Drugim riječima, činjenica da se podaci nalaze na europskom tlu ne znači da su izvan dosega američkih vlasti ako je vlasnik infrastrukture američka kompanija.
Građani Hrvatske u američkom pravnom sustavu tretiraju se kao “foreign persons” i nemaju istu razinu ustavne zaštite u obavještajnom kontekstu.
To u praksi znači sljedeće: sve što hrvatski građani pišu, pitaju ili unose u ChatGPT tehnički se nalazi u sustavu američke tvrtke koja podliježe američkim zakonima. Ako američke obavještajne službe procijene da su određeni podaci relevantni za sigurnosne interese SAD-a, postoji jasan i zakonski uhodan put kojim ti podaci mogu doći u njihove ruke.
To ne znači da su svi korisnici automatski nadzirani niti da netko rutinski čita svaki razgovor. No znači da, u slučaju interesa nacionalne sigurnosti, američke tajne službe bez posebnih prepreka mogu doći do podataka stranih državljana, uključujući građane Hrvatske.
Scena.ba
