Pero Previšić je rođen 1968. godine u Glumini u općini Neum, a dugogodišnji je stanovnik Čapljine. Tamo se i politički aktivirao kao lider Čapljinske neovisne stranke, ali je zbog svoje otvorenosti, borbenosti i novih ideja postao prepoznatljiv i u drugim dijelovima Federacije BiH, između ostalog i kao oštar i argumentiran kritičar politike Dragana Čovića.
Previšić je i primjer toga da među Hrvatima u BiH postoje političari koji nisu slijepo na kursu HDZ-a i koji su u stanju biti neovisni i razmišljati svojom glavom. To je i razlog zašto smo ga zamolili za intervju za Valterportal.
Kako ste se uopće odlučili uključiti u politiku odnosno kako je nastala Čapljinska neovisna stranka?
PREVIŠIĆ: Moje aktivno političko djelovanje počima 2012. godine. Razlozi su bili mnogi – nepravda, korupcija, kriminal, nepotizam i tako dalje – u lokalnoj zajednici na čelu koje je bio bivši gradonačelnik Smiljan Vidić (HDZ BiH). Nekoliko Čapljinaca koji nisu željeli šutjeti i ne poduzimati ništa osnovali su Čapljinsku neovisnu stranku (ČNS), koja prvi put organizirano izlazi na općim izborima 2014. godine, a 2016. godine pojavljujemo se na lokalnim izborima za Općinsko vijeće Čapljina, gdje osvajamo dva vijećnička mandata. Danas imamo četiri vijećnika u Gradskom vijeću Čapljine i druga smo stranka po snazi u Gradu Čapljini. Osobno sam bio dva mandata gradski vjećnik i ponosan sam na ukazano povjerenje naših sugrađana. Smatram da je najveća čast, ali i obveza, biti vijećnik u svom gradu, donositi najbolje odluke za naše sugrađane.
Politička ste opozicija na području u kojem je HDZ BiH dominantan, nedavno su vas i fizički napali. Kako je to biti opozicija Draganu Čoviću?
PREVIŠIĆ: Prije nešto više od mjesec iz Čapljine je poslana jedna ružna slika u javnost koja pokazuje da je nasilje sasvim normalna stvar. Napad koji mi se desio i sve ono nakon napada, mislim na medijski linč od pojedinih portala, je rezultat mog rada, svih mojih kolegica i kolega iz Čapljinske neovisne stranke. Lokalni HDZ je reagirao, ali sa demantijem da sam lažov i manipulator, ali ništa drugo nisam ni očekivao kada ga vode osobe kojima je provođenje sile glavni adut. Ta sila se pokazuje javno na sjednicama Gradskog vijeća, i ako je to snaga HDZ-a, onda smo kao društvo dotakli dno. Na sreću postoji video zapis napada te očekujem da će nakon istrage mnoge stvari biti jasnije, da će napadače kazniti za učinjeno djelo. ČNS i ja smo oporba politici koju vodi Dragan Čović, svim tim promašajima u zadnjih 20 godina od kada je preuzeo HDZ BiH. Dakle, tih 20 godina hrvatski narod u BiH je doživio biblijski egzodus, odlazak radi nepravde, korupcije, kriminala, nepotizma, revanšizma i mentalnog komunizma – pojmova koji su za politiku Dragana Čovića postali norma. Kada volite svoj narod, poštivajući druge i drugačije, ne preostaje drugo već se boriti protiv takve politike. Ako svoj rad temeljite na činjenicama, ukazujući istinom na sve probleme s kojima se susreće naš narod, tada biti oporba takvoj politici, i Draganu Čoviću koji je provodi, jeste obveza. Oni koji provode ovakvu politiku jesu grobari hrvatskog naroda, povijest će ih kao takve pamtiti.
Član ste predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Ima i stranaka koje više ne žele biti dio HNS-a, poput Hrvatske republikanske stranke (HRS). Kakvi odnosi vladaju u HNS-u i je li to samo paravan za Čovićevu politiku, što se može čuti od nekih kritičara?
PREVIŠIĆ: Član sam predsjedništva HNS BiH, političke institucije hrvatskog naroda koja je imala za cilj okupiti sve političke predstavnike Hrvata u BiH radi zaštite nacionalnih interesa, kao i pomoći našem narodu kako bi u Bosni i Hercegovini mogli dostojanstveno živjeti. Neke od stranaka su zamrzle svoje članstvo, kao HRS, dok neke uopće ne dolaze, tj. njihovi predstavnici koji su izabrani u predsjedništvo, kao što su HDZ 1990, HSS, HP, HDS. Međuljudski odnosi u samom HNS-u su često na granici prepirki, svađa, prozivanja, osuđivanja, uvijek od jednih te istih, onih koji brane Dragana Čovića, te njegov lik i njegova djela i mene nasuprot njima, koji kritiziram politiku koju provodi nepoštivajući odluke, zaključke, deklaracije, rezolucije koje donesemo. Na zadnjoj sjednici dogodila se i ružna scena gdje jedan od kolega, član Predsjedništva HNS-a, kaže da sve one koji ne misle kao “oni” treba “eliminirati, anulirati”, misleći pritom na mene. Postavio sam pitanje kolegi na što misli s “eliminirati, anulirati”, je li to znači skloniti kao Blaža Kraljevića. Nisam dobio jasan odgovor.Moj rad u HNS-u nije samo kritizirati, puno sm puta ukazivao i nudio bolja rješenja koja nažalost nikada nisu prihvaćena. Ako je nešto i obećao da će se uraditi, Dragan Čović to nije ispoštivao. HNS služi Draganu Čoviću za osobnu promociju, u dosadašnjim izjavama sam opisao stanje u HNS-u kao društvo jednog lica. Tu nema zajedništva, niti uvažavanja onog tko drugačije misli. Ali ponavljam, jedino sa tog mjesta može se čuti drugačije viđenje političke situacije koja nas vodi u propast i dok za to imam priliku biti ću dio HNS-a.
Pređimo na temu izbornog zakona. Možete li našim čitateljima objasniti zašto je sporan prijedlog izmjena izbornog zakona koji gura Dragan Čović?
PREVIŠIĆ: Izborni zakon je trebalo promjeniti prije 20 godina, otkad je Dragan Čović dio vlasti u BiH. Spavao je svih ovih godina i sada s izbornim zakonom ucjenjuje, sada kada je nestalo iz BiH preko 300.000 Hrvata. Promjena izbornog zakona danas treba da bude dogovor svih političkih aktera. Sve vrijeme Dragana Čovića na vlasti drže ovakav zakon i Željko Komšić. Izborni zakon koji gura Dragan Čović tj. način izbora hrvatskog člana Predsjedništva je poražavajući za preko 100.000 Hrvata koji ne žive u ovih pet županija koje su obuhvaćene Čovićevim prijedlogom, a koji je predložila u Domu naroda BiH Marina Pendeš. Da pojasnim, Hrvati iz Sarajeva, Žepča, Vareša itd. nemaju nikakvu mogućnost biti izabrani za hrvatskog člana Predsjedništva. Nedopustivo je da u želji sprečavanja majorizacije Hrvata od strane Bošnjaka mi uskraćujemo prava biranja jednom dijelu svog naroda. Mislim da je gore da mi sami nanosimo nepravdu svom narodu. S takvim izbornim zakonom ne možemo ući u EU, to nisu europski standardi. Toga je svjestan Čović, svjestan je da mu neće proći i zato je na zadnjoj sjednici Doma naroda BiH otišao i blokirao rad tog tijela kada je vidio da ne ide kako je zamislio i da je pročitan.
Zašto Čović inzistira da novi izborni zakon bude utemeljen na principu određenog teritorija na kojem su većina Hrvati, umjesto da obuhvati sve Hrvate koji žive u FBiH?
PREVIŠIĆ: Zašto to radi trebalo bi pitati Čovića. Do sada nije dao odgovor na to pitanje. Dragan Čović se izjašnjavao kao Jugosloven, potpisivao ćirilicom i kao takav bio izabran kao hrvatski član predsjedništva – u međuvremenu je promijenio nacionalnost u Hrvat i potpisivao se latinicom – voljom hrvatskog naroda, za razliku od Komšića koji je izabran voljom bošnjačkog naroda. Izborni zakon ovakav kakav je danas omogućava majorizaciju Hrvata u Federaciji od strane Bošnjaka, i to je nedopustivo, ali kada bi prošao njegov prijedlog, kojega on zove prijedlog HNS – što nije točno jer nismo svi bili za taj prijedlog npr. ja nisam – to bi bila majorizacija Hrvata od strane HDZ-a i Dragana Čovića u dijelu Federacije koji nije obuhvaćen njegovim prijedlogom. Njemu nije bitno rješavanje hrvatskog pitanja i izbora hrvatskog člana predsjedništva. Da mu je bilo bitno riješio bi to do sada, jer su sve poluge vlasti u njegovim rukama. Sve ključne pozicije drži HDZ BiH i bez njega se nije mogla formirati vlast.
Čovićev prijedlog nije naišao ni na pozitivnu reakciju EU, a on stalno ponavlja da je najveći europejac među političarima u BiH?
PREVIŠIĆ: Stav Europske unije je jasan: dogovorite se u okvirima EU i demokratskih standarda. Koliko mi je poznato, međunarodnim predstavnicima bitno je da se ovaj problem riješi. Pustili su da to urade domaći politički akteri, ali sumnjam da će oni to uspjeti kvalitetno uraditi. Dragan Čović i većina njegovih kolega koje čine vlast su političari riječi, ne političari djela. Tako i Čovićevo predstavljanje da je najveći europejac čista podvala i obmana javnosti i međunarodne zajednice. Ako su mnoge zemlje osudile napad na ustavno-pravni poredak BiH od strane Milorada Dodika, a vi ga podržavate i ne dozvoljavate da više ne bude dio vlasti, vi niste europejac. Čović pripada istočnom bloku, njegova je centrala u Beogradu svo ovo vrijeme. On moli Boga da ne uđemo u Evropsku uniju jer bi ulaskom u kratkom vremenu odgovarao za mnoga djela koja je napravio zadnjih 30 godina. Njegovo bogatstvo ne može se steći za 10 života.
Zar onda ne bi trebao uzeti u obzir i stav EU-a, koja podržava izmjene Izbornog zakona, ali nije oduševljena Čovićevim prijedlogom?
PREVIŠIĆ: Ako želimo biti dio Europske unije, onda moramo ispoštovati uvjete koji su nam predočeni. Mislim da je i europskim predstavnicima danas jasnija situacija više nego prije godinu. Kroz razgovore koje sam imao i iznio naš prijedlog sa pojedinim predstavnicima veleposlanstava zemalja EU naišao sam na pozitivan stav. Nema majorizacije niti diskriminacije, s tim da se moraju sprovesti sve odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
Spomenuli ste vaš prijedlog za izmjene izbornog zakona, koji se temelji na sistemu elektora kakav postoji u SAD-u. Što bi takav način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH podrazumijevao?
PREVIŠIĆ: Prvo, sustav elektronskog glasovanja jeste preduvjet da napokon u BiH po prvi put nakon dugo godina budu provedeni pošteni izbori. Otisak prsta i elektronsko glasovanje trebaju biti uvrštene u izmjenu izbornog zakona. Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku i vladajućoj većini to nije u interesu i ne žele da izbori 2026. budu provedeni na taj način, pa da već u 22 sata imamo privremene rezultate, a ne da čekamo sedam dana, dok se dogovore oko namještanja. Nadalje, elektori su rješenje izbora hrvatskog člana Predsjedništva. Popis iz 2013. bio bi osnova elektorskog biranja. Po tom popisu u Federaciji BiH je živjelo 497.883 Hrvata, pa bi Hrvati u FBiH imali bi 500 elektora. Kako do njih doći? Evo primjer: Sarajevska županija je po popisu iz 2013.godine imala je 17.520 Hrvata, pa bi iz nje došlo 17 elektora. Hercegovačko-neretvanska je imala 118.297 Hrvata, pa bi njoj pripadalo 118 elektora. I tako redom. Vi možete u Sarajevskoj županiji sa 200.000 glasova glasovati za nekog Komšića, ali ta županija nosi 17 elektora i ne može se dogoditi da vam netko drugi izabere člana predsjedništva. Za razliku od Čovića,meni je bitan svaki Hrvat, gdje god živio u BiH. Ista prava na cijelom području BiH kako mom narodu, tako i za druga dva naroda i za ostale. To je jedini put na kojem može BiH opstati.
Koja je funkcija elektora nakon što izaberu člana Predsjedništva? Da li se oni onda raspuštaju do sljedećih izbora, ili primaju neke plaće četiri godine? Pitam vas to zato što u BiH imamo i taj problem da se ljudi vole uhljebiti u institucije, pa me zanima bi li elektori tako postali još jedan dodatni trošak?
PREVIŠIĆ: Ne bi. Elektori su sredstvo da se dođe do željenog rješenja. Nema se tu šta kome plaćati niti iziskuje dodatne troškove. Oni se pojavljuju svake četiri godine kod izbora članova Predsjedništva. Ili nekad i prije nego isteknu četiri godine, ako promjenimo Ustav BiH, pa u izmjene uvrstimo i vanredne izbore kako bi i trebalo, jer većina demokratskih zemalja to ima. Kod nas zato nastaju ovakve blokade, jer vladajući znaju da ih se ne može smijeniti četiri godine.
Nakon nedavnih destruktivnih poteza Milorada Dodika, Čović se u jednom trenutku od njega javno malo distancirao, ali kada je došlo do toga da se iz Vijeća ministara maknu Dodikovi ljudi, ipak je to odlučio blokirati. Kako to objašnjavate?
PREVIŠIĆ: Čović se u stvarnosti nikada nije distancirao od Dodika, samo ima mudrije medijske istupe. Ako analizirate sve njegove poteze od 26.02.2025. godine vidjeti ćete da je sve bila predstava za javnost, osluškujući reakciju međunarodne zajednice. Na moj zahtjev sazvana je vandredna sjednica predsjedništa HNS-a i Glavnog vijeća na kojoj sam tražio da se javno očitujemo, donesemo zaključak da osuđujemo poteze Milorada Dodika i da zauzmemo jasan stav o tome da HNS prekine svaku suradnju sa onima koji su izvršili državni udar. Znate šta je bilo od toga? Ništa! Čović sve vrijeme brani Dodika, znajući da, ako jedan padne – pada i drugi. Obojica su bili istaknuti članovi saveza komunista i kao takvi dobro se poznaju, partija ih je dobro odgojila. Prisjetimo se izjave Dragana Čovića u Narodnoj skupštini RS-a: “Čuvajte Republiku Srpsku i budite ponosni na nju”. Strašno!
Stranke trojke, ali i opozicija iz RS-a su javno rekli da oni jesu za izmjene Izbornog zakona. Što očekujete od njih u tom smislu? Trebaju li oni pristati na Čovićev prijedlog, predstaviti svoj, ili pak trebaju podržati vaš ili neki drugi prijedlog koji dolazi od hrvatskih političara u BiH?
PREVIŠIĆ: To su sve nadmudrivanja i farse koje se narodu plasiraju. Treba postojati povjerenje i volja da se dođe do zajedničkog rješenja. Svi se slažu da hrvatski narod treba sam izabrati svoga člana Predsjedništva. Ako je to iskreno, trebali su sjesti i dogovoriti se o modelu legitimnog predstavljanja i izbora, te nakon dogovora to bez natezanja u Parlamentu BiH i Domu naroda BiH usvojiti. Postavljam pitanje svima njima na vlasti – je li narodu u BiH danas bolje nego 2020. ili 2022. godine? Onima na vlasti je jedino bolje, ali narodu je puno gore, teže se živi, cijene divljaju bez kontrole, kako da prežive naši umirovljenici sa 600 maraka, branitelji koji nisu riješili svoj status, radnici na minimalcu? Volio bi da se o ovim temama priča, da se traži način za bolji život običnog naroda, a ne da je svaki dan udarna vijest Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić, Bakir Izetbegović, Željko Komšić i ostali koji su doveli do ovakvog stanja. Izborni zakon jeste gorući problem Hrvata u BiH, ali hrvatsko pitanje broj 1 u BiH je opstanak i ostanak hrvatskog naroda. A to vrijedi i za druge narode u BiH.
Scena.ba
