Europska unija ulazi u završnu fazu stvaranja digitalnog eura – elektroničke zamjene za gotovinu kojom želi prekinuti potpunu ovisnost o američkim platnim sustavima. Probni rad počinje 2027. godine, a sve tvrtke u eurozoni morat će ga prihvaćati do 2029. godine.
Odbor za ekonomska pitanja Europskog parlamenta izglasao je potporu uvođenju digitalnog eura, projekta koji je predložila Europska središnja banka (ECB). Riječ je o besplatnoj i općeprihvaćenoj opciji plaćanja za građane i tvrtke u eurozoni, koja će funkcionirati kao elektronička alternativa fizičkom novcu, piše poslovni list Fortune.
Probno testiranje u trajanju od 12 mjeseci zakazano je za drugu polovicu 2027. godine, a u njemu će sudjelovati 36 velikih financijskih tvrtki, uključujući Deutsche Bank, Revolut, Adyen i UniCredit. Plan je da do 2029. godine sve trgovine i online poslovanja u eurozoni zakonski moraju prihvaćati digitalni euro.
Strah od američke kontrole i gubitka suvereniteta
Povod za ovaj korak činjenica je da su europske vlasti zatečene vlastitom ovisnošću o američkim financijskim mrežama. Gotovo polovicu (47 posto) vrijednosti kartičnih plaćanja u eurozoni obrađuju američki divovi Visa i Mastercard, dok 15 od 21 države eurozone uopće nema vlastiti nacionalni digitalni sustav plaćanja.
“Sustavi plaćanja nisu neutralni, oni su instrumenti moći. Imali smo mnogo opomena zbog naše ovisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama. Sada smo se potpuno probudili”, izjavio je francuski europarlamentarac Gilles Boyer.
Rizik je postao još izraženiji pod administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja se u vanjskoj politici snažno oslanja na financijske sankcije. Europski političari strahuju od scenarija u kojem bi pristup američkim platnim mrežama bio prekinut.
Osim toga, gotovina, jedini oblik novca koji ECB u potpunosti kontrolira, polako nestaje iz svakodnevne uporabe, dok privatne digitalne valute (tzv. stablecoins) preuzimaju tržište.
Što digitalni euro donosi gospodarstvu
Za trgovce i tvrtke uvođenje digitalnog eura donosi ključnu prednost: ukidanje visokih naknada koje trenutno plaćaju bankama i kartičnim kućama za svaku transakciju, uz trenutačni prijenos novca na račun. Veliki trgovački lanci godinama su upozoravali na drastičan rast naknada koje im nameću Visa i Mastercard.
Pored nižih troškova, digitalni euro trebao bi ujediniti rascjepkano europsko tržište, na kojem trenutno dominiraju lokalni sustavi plaćanja koji ne funkcioniraju izvan matičnih država (poput iDEAL-a u Nizozemskoj ili Blika u Poljskoj).
Digitalni euro ima dvije ključne strukturne prednosti:
- Obavezno prihvaćanje u svim trgovinama od 2029. godine.
- Obaveznu distribuciju putem svih banaka.
Ogromni troškovi i otpor banaka
Unatoč velikim ciljevima, projekt se suočava s ozbiljnim financijskim i tehničkim preprekama.
ECB procjenjuje da će uvođenje digitalnog eura europske banke ukupno stajati između četiri i šest milijardi eura (od 7,8 do 11,7 milijardi KM) u razdoblju od četiri godine.
Izgradnja samog sustava stajat će ECB 1,3 milijarde eura (2,54 milijarde KM), uz godišnje troškove održavanja od 300 milijuna eura (587 milijuna KM).
Banke strahuju od gubitka depozita jer bi građani mogli prebacivati novac sa štednih računa u digitalne novčanike. Postoji i bojazan da će banke na kraju prebaciti troškove na trgovce kroz nove naknade, čime bi se poništila glavna svrha projekta.
Rješava li Europa problem koji je već prošlost?
Analitičari i istraživači upozoravaju na loša iskustva iz drugih dijelova svijeta, gdje su slični projekti središnjih banaka doživjeli neuspjeh (poput Kariba ili Nigerije). Jedan od glavnih problema je i slaba komunikacija s javnošću jer dužnosnici koriste apstraktne pojmove poput “strateške autonomije”, što običnim građanima ne znači mnogo.
Pored toga, pojedine europske banke već razvijaju vlastiti digitalni novčanik Wero, koji okuplja desetke milijuna korisnika, pa se postavlja pitanje pravi li Europa paralelno dva rješenja za isti problem.
Dok je Europi trebalo šest godina samo da dođe do faze testiranja, SAD su odustale od digitalnog dolara i usmjerile se na potporu privatnim digitalnim valutama, koje su ostvarile stotine milijardi dolara transakcija.
Zbog toga mnogi stručnjaci zaključuju da je digitalni euro odličan odgovor na dominaciju američkih kartica, ali da u 2029. godinu stiže kasno na tržište kojim već vladaju novi oblici privatnog digitalnog novca, piše Fortune.
Scena.ba
