Portalu Hercegovina.info kompletnu presudu Županijskog suda u Mostaru, kojom se štrajk obrazovnih radnika u HNŽ proglašava nezakonitim dostavio je profesor iz Dubrovnika, Igor Legaz.
Pravo na štrajk jedno je od temeljnih radničkih prava zajamčenih Ustavom Federacije BiH i međunarodnim konvencijama. Ipak, posljednja presuda Županijskog suda u Mostaru u sporu između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata obrazovanja pokazuje koliko je to pravo u praksi krhko i podložno ograničenjima kada se suoči s birokratskim preprekama i strogo tumačenim formalnim propisima.
Zašto je štrajk proglašen nelegalnim?
Sindikalne organizacije prosvjetnih radnika u HNŽ najavile su generalni štrajk u svibnju 2024. godine, tražeći poboljšanje radnih uvjeta i poštivanje kolektivnih ugovora. Vlada HNŽ je potom tužila sindikate, tražeći poništenje odluka o štrajku i zabranu njegovog daljnjeg provođenja.
Općinski sud u Mostaru presudio je u korist Vlade, ocijenivši da štrajk nije organiziran u skladu sa zakonom, a Županijski sud sada je potvrdio tu presudu, odbacivši žalbu sindikata.
Kompletna presuda dotupna je ovdje:
Presuda Županijskog suda u Mostaru kojom se štrajk proglašava nelegalnim by Uredništvo hercegovina info on Scribd – klikni ovdje!
Sud je kao ključne razloge za zabranu štrajka naveo:
Neprovođenje postupka mirenja – Prema Zakonu o štrajku i Zakonu o radu, prije početka štrajka mora se provesti postupak mirenja. Sindikati su od županijskog ministarstva tražili imenovanje miritelja, ali su obaviješteni da lista miritelja ne postoji. Umjesto toga, sud smatra da su trebali tražiti miritelja od federalnog ministarstva, što, prema presudi, nisu učinili.
Nejasna obavijest MUP-u – Iako su sindikati obavijestili Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ o štrajku, sud smatra da nisu dovoljno precizno naveli lokacije škola u kojima će se štrajk provoditi, što je, prema sudu, moglo utjecati na sigurnosne pripreme policije.
Neispunjavanje kolektivnih ugovora – Sud tvrdi da sindikati nisu dostavili dokaze da su donijeli Pravila sindikata o štrajku, što je njihova obveza prema kolektivnim ugovorima za osnovno i srednje obrazovanje.
Iako je proceduralna zakonitost štrajka važna, ova presuda postavlja ozbiljna pitanja o pravu radnika da izraze svoje nezadovoljstvo kroz sindikalno djelovanje.
Tko je odgovoran za propuste u mirenju?
Sud tvrdi da su sindikati pogriješili jer nisu zatražili mirenje na federalnoj razini. No, ako županijske vlasti nisu osigurale listu miritelja, zar nije upravo Vlada HNŽ odgovorna za nefunkcioniranje sustava mirenja?
Ovakva odluka praktički kažnjava radnike za birokratske propuste vlasti.
Sud je odlučio da štrajk nije zakonit jer sindikati nisu dostavili dovoljno precizne obavijesti MUP-u i jer nisu dokazali donošenje sindikalnih pravila.
No, pravo na štrajk je temeljno pravo, a ne tehnička procedura – sud je mogao zauzeti blaži pristup i omogućiti sindikatima da isprave eventualne administrativne nedostatke, umjesto da potpuno zabrani štrajk.
Presedan za buduće štrajkove
Ova presuda može poslužiti kao opasan pravni presedan koji će otežati organiziranje bilo kojeg budućeg štrajka u obrazovanju ili drugim sektorima.
Ako sindikati ne mogu štrajkati čak ni kada ispune ključne uvjete (najavu, minimum procesa rada, obavijest poslodavcu), onda se postavlja pitanje ima li pravo na štrajk uopće smisla u Bosni i Hercegovini?
Odluka Županijskog suda još jednom pokazuje koliko su radnička prava ranjiva pred pravosudnim sustavom koji više štiti interese vlasti nego prava radnika.
Ovom presudom sud nije samo zabranio jedan štrajk – on je poslao poruku da će birokratske prepreke uvijek imati prednost nad stvarnim problemima radnika. Sindikati bi sada trebali proučiti mogućnost žalbe Ustavnom sudu Federacije BiH ili čak tražiti međunarodnu pravnu zaštitu, jer ovakva praksa direktno podriva temeljna radnička prava.
Ako pravo na štrajk postoji samo dok vlasti ne odluče suprotno, onda ono u suštini više nije pravo, već privilegija koju vlast može ukinuti po potrebi.
Scena.ba
