Čak 70 posto Poljaka ne želi da njihova zemlja pristupi eurozoni, pri čemu su, prema nedavnim anketama, birači konzervativne stranke PiS najviše protiv toga.
Anketa koju je proveo United Surveys pokazuje da 66,8 posto Poljaka želi ostatak zlota, a ne uvođenje eura, dok je gotovo polovica ispitanih ‘apsolutno protiv’ pristupanja eurozoni. Samo 27 posto građana Poljske podržava uvođenje europske valute.
Poljake ne zanima eurozona zato što su zabrinuti zbog rasta cijena osnovnih dobara i ovisnosti fiskalne politike o odlukama donesenim u Bruxellesu, navodi se u istraživanju.
Skepticizam vezan uz pristupanje eurozoni ne ovisi ni o političkoj pripadnosti jer su birači i nacionalističke opozicije i stranaka s pro-EU stavom u trenutnoj vladajućoj koaliciji koju vodi Donald Tusk također skeptični.
Polovina birača vladajućih saveza, Građanske koalicije (KO, EPP/S&D), Trećeg puta (Renew/EPP) i Nove ljevice (S&D), protivi se usvajanju europske valute, a samo ih 37 posto podržava takvu odluku.
Birači konzervativnih oporbenih stranaka Zakon i pravda (PiS, ECR) i uglavnom opcija koje su protiv EU-a imaju mnogo negativniji dojam o euru, pri čemu njih samo četiri posto želi pristupiti eurozoni, a 95 posto je protiv toga.
Suprotno javnim strahovima, mnogi ekonomisti vjeruju da bi pristupanje eurozoni donijelo Poljskoj značajne ekonomske i političke koristi.
Iako je češki predsjednik Petr Pavel nedavno nazvao usvajanje jedinstvene valute ‘logičnim’ za Prag, poljski premijer Donald Tusk nije najavio nikakve napore za njezino uvođenje.
Trenutno Poljska ne može pristupiti eurozoni jer ne ispunjava kriterije konvergencije, uključujući stabilnost cijena, zdrave javne financije, stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope.
Samo sedam zemalja EU-a zadržalo je svoje nacionalne valute: Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.
Scena.ba
