Cijene nafte porasle su jučer, 20.06. na međunarodnim tržištima do 86 dolara (157 KM) budući da su naznake posustajanja potražnje za radnom snagom u SAD-u potaknule špekulacije da bi centralna banka ipak mogla sniziti kamatne stope do kraja godine i podstaknuti ekonomsku aktivnost i potražnju za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela s rokom isporuke u augustu ove godine bila viša za 78 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85,89 dolara (156 KM).
Na američkom se tržištu barelom s rokom isporuke u julu trgovalo po 70 centi višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine u utorak, od 82,27 dolara (150 KM). U srijedu su američka tržišta bila zatvorena zbog praznika.
Trgovci su se u četvrtak fokusirali na podatke američkog ministarstva rada o naknadama za nezaposlenost.
Iako se manji broj Amerikanaca prošle sedmice prijavio za isplatu naknada, njihov ukupan broj porastao je sedmicu ranije na najviši nivo još od januara ove godine signaliziravši smanjenu potražnju za radnom snagom.
Niži troškovi zaduživanja mogli bi dati zamah ekonomskoj aktivnosti, što bi značilo i snažniju potražnju za energentima.
Cijene nafte podupiru i geopolitičke napetosti. U prvoj polovini sedmice trgovce je zabrinuo požar u naftnim terminalima u ruskoj luci Azov nakon ukrajinskog napada dronom. Ti terminali dnevno otpremaju 200 hiljada barela nafte i naftnih proizvoda.
Sezonski rast potražnje za naftom, pojačana prerada i nepovoljne vremenske prilike nadovezuju se na smanjivanje opskrbe iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznica pa bi se zalihe tokom ljeta trebale početi smanjivati, navode analitičari.
OPEC je odvojeno objavio da je u srijedu barel nafte njegovih članica poskupio 1,04 dolara, na 85,54 dolara (156 KM).
Scena.ba
