Dok građani skraćuju popise za kupnju i odgađaju planove za godišnji odmor, stiže i druga, nevidljiva cijena krize – stalna briga koja sve više narušava mentalno zdravlje.
Nikad nije bilo teže napuniti hladnjak, poručuju građani. Sindikalna potrošačka košarica premašila je 3290 maraka. Dok se prosječnom plaćom može pokriti 50 posto mjesečnih troškova, minimalnom tek 31 posto. Na hranu odlazi čak 49 posto ukupnih troškova. Nekada je luksuz bio odlazak na putovanje, danas je to kilogram trešanja, teletine, sira ili odlazak u restoran. “Strašno, ne mogu ništa uštedjeti da bih normalno otišla na godišnji odmor”, kaže jedna sugovornica u Sarajevu. Drugi sugovornik smatra da je svakodnevni život postao izuzetno težak i da gotovo svakog dana svjedoči novim poskupljenjima. “Nikako, jedva se živi, svaki dan vidiš, čuješ da je nešto poskupjelo. Danas sam na rajčici i krastavcima, salata”, kaže on. Pojedini ističu da obitelji danas moraju ulagati mnogo više truda samo da bi zadržale standard koji su nekada imale: “Moramo dvostruko više raditi da bismo si priuštili ono što smo do sada imali.”
Cijene hrane i dalje rastu
Od 2022. godine cijene su skočile za oko 22 posto, no osnovne životne namirnice daleko više. Građane najviše iznenade cijene voća i povrća, pa tako kilogram paprika dostiže i 10 maraka, dok su trešnje koštale između 10 i 15 maraka. Zbog skupe proizvodnje i loših vremenskih uvjeta, cijene će biti još veće, upozoravaju poljoprivrednici. “Poskupljenja će definitivno biti jer je sjetva kompletno rađena po drastično većim cijenama. Inputi koji idu u poljoprivredu, od goriva, sjemena, gnojiva i svega ostaloga, bili su i do 50 posto skuplji nego prošle godine, pa je i logično da će se sve to odraziti na višu cijenu finalnog proizvoda”, kaže Nedžad Bićo iz Udruge poljoprivrednika FBiH.
Sve više građana poseže za pozajmicama
U borbi s mjesečnim troškovima građani sve češće posežu za pozajmicama. A onda iz tog kruga dugova sve teže pronalaze izlaz. “Kredite kod banaka mogu dobiti građani s urednim prihodima i koji nisu prethodno dovoljno zaduženi, jer u određenom trenutku banke vam više neće odobravati kredite, pa se dalje možete zaduživati na drugim mjestima. Većina prelazi u mikrokreditne organizacije, zatim postoje drugi aranžmani, tzv. brzi krediti, koji su još nepovoljniji od bankarskih, i onda sama zaduženost i visina mjesečnih rata koje se moraju otplaćivati postaje sve veća i teže podnošljiva”, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Kriza više nije samo ekonomska, nego i psihološka
Kada briga kako platiti račune ili kupiti osnovne namirnice postane svakodnevica, narušava se mentalno zdravlje, obiteljski odnosi i kvaliteta života. Ekonomska kriza tako više nije samo pitanje standarda, već i psihološkog zdravlja građana. “Onog trenutka kada ljudi zbog cijena počnu gubiti mir, san, nadu, kada se partneri počnu svađati zbog računa, a ne zbog emocija, kada mladi odustaju od obitelji zbog ekonomske nesigurnosti, kada umirovljenik bira između lijekova i hrane, a to je sve češće, ili kada roditelj krije suze da ga dijete ne vidi, to više nije statistika, to je psihološka kriza jednog društva. Mentalno zdravlje ne narušavaju samo velike tragedije, nekada ga polako razaraju svakodnevne brige koje traju mjesecima i godinama”, ističe Slađana Đaković, psihologinja.
Kraj neizvjesnosti se ne nazire
Usljed divljanja cijena koje teško prati rast primanja, građani uspijevaju raditi kompromise. Ali njihovo mentalno zdravlje biva dugoročno razoreno svakodnevnim brigama, kažu stručnjaci. A kraj toj neizvjesnosti se ne nazire.
Scena.ba
