Unatoč kontinuiranim naporima institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova i drugih institucionalnih partnera, kao i nevladina sektora i međunarodnih partnera, BiH stagnira ili bilježi nazadak u većini indikatora koji čine indeks ravnopravnosti spolova, piše Večernji list BiH. Položaj žena, sudeći prema posljednjim objavljenim podacima koji se odnose na prošlu godinu, sve je lošiji. Kontinuirano bolji položaj posljednjih godina žene bilježe samo u politici, odnosno kada je u pitanju zastupljenost u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti. Posljednje istraživanje pokazuje kako je jaz između rezultata rodnog indeksa za ovu zemlju i rodnog indeksa Europske unije svake godine sve veći.
Društvena moć
Kako su naveli iz Agencije za statistiku BiH, indeks za prošlu godinu izračunat je u potpunosti za tri (Znanje, Vrijeme i Moć) od ukupno šest područja, kao i za tri potpodručja (Sudjelovanje iz područja Rad te Status i Pristup iz područja Zdravlje). U području “Znanje” indeks rodne ravnopravnosti prošle je godine za BiH iznosio 58,2 boda i bilježio pad u usporedbi s indeksom iz 2023. (58,4), koji je bio niži od indeksa za 2022. (koji je iznosio 58,7). Navedeno pokazuje kako u ovoj oblasti BiH ima trend pada. U potpodručju “Obrazovno dostignuće i sudjelovanje” indeks je tijekom 2024. iznosio 53,4 (2023. je bio 54 boda, a indeks za 2022. iznosio je 54,9). Indeks za BiH u 2024. u području “Znanje” za 6 je bodova niži od prosjeka EU-a, koji iznosi 64,2. – Indeks rodne ravnopravnosti za BiH u području “Moć” za 2024. iznosi 46,3 boda i za 15,1 bod niži je od EU prosjeka. I u ovom području BiH bilježi pad u usporedbi s prošlim bh. indeksom, koji je iznosio 49,1, a koji je bio za 2,1 bod niži u odnosu na 2022. Rezultat u potpodručju “Politička moć” od 44,6 predstavlja napredak u usporedbi s 2023. (42,9) i 2022. (40,8), tako da u toj oblasti možemo govoriti i o trendu kontinuiranog rasta. I ovaj pokazatelj govori u još jednom apsurdu, a to je da su žene u BiH zastupljenije od svih područja života i rada samo u politici. Rezultati druga dva potpodručja bilježe pad – rezultat u potpodručju “Društvena moć” je 50,6 u 2024. (53,1 u 2023. i 51,2 u 2022.), a u potpodručju “Ekonomska moć” rezultat za 2024. je 43,8, dok je u 2023. bio 51,8 bod, a 2022. god. 64,1 bod.
Ekonomske moći
Objašnjavaju kako potpodručje “Politička moć” pokazuje zastupljenost žena u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući i predstavnike u lokalnim skupštinama/vijećima, dok potpodručje “Društvena moć” mjeri udio žena i muškaraca u odborima organizacija za financiranje istraživanja, javnih emitera i rukovodstvima olimpijskih sportskih organizacija. Nadalje navode kako se jaz u upravljanju ekonomskim resursima mjeri u potpodručju “Ekonomska moć” i uključuje pokazatelje udjela žena u upravljačkim ili nadzornim odborima najvećih kompanija i sudjelovanja u izvršnom odboru Centralne banke. Važno je napomenuti da se pad u indeksu u ovom potpodručju u posljednje tri godine dogodio zbog izmjene članova upravnih odbora i, posljedično, promjene rodne zastupljenosti u njima. Na osnovi ova dva pokazatelja ne možemo sa statističkom značajnošću zaključiti kako je došlo do pada u svim sferama ekonomske moći u BiH – ističu iz Agencije za statistiku BiH.
Scena.ba
