Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec kolovoz 2024. iznosila je 3.379 konvertibilnih maraka.
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec lipanj 2024. iznosila je 1.351 KM, što je posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku. Minimalna plaća prema odluci Vlade FBiH je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,98 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom je 18,32 posto.
Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Samu potrošačku korpu čine prehrana – 38,84 posto, stanovanje i komunalne usluge – 12 posto, higijena i održavanje zdravlja – 7,8 posto, obrazovanje i kultura – 20,71 posto, odjeća i obuća – 10,65 posto, prijevoz – 4,08 posto, održavanje domaćinstva – 5,92 posto.
Na što najviše trošimo?
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.
Dakle, plaća isplaćena u prošlom mjesecu na području Federacije, pokriva tek 40 posto sindikalne potrošačke korpe. Prema izračunu, prosječna plaća u Republici Srpskoj za srpanj pokrivala je oko 55 posto sindikalne potrošačke korpe.
Radnici u oba bh. entiteta najveći dio plaće potroše za prehranu. Prema izračunu Saveza sindikata RS potrošaka korpa u ovom entitetu je 2.600 KM, a prosječna plaća 1.416 KM s kojom se podmiruje tek 55 posto te korpe. Za ekonomiste, ove razlike u izračunu potrošačke korpe u entitetima su nelogične, jer je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru.
Damir Bećirović dovodi u pitanje metodologiju izrade potrošačke korpe navodeći da je ona nema međunarodnu verifikaciju. On ne negira činjenicu da bh obitelj s prosječnom plaćom teško može preživjeti i da se, uglavnom, sve svodi na prehrambene potrebe, a to ostavlja teške posljedice po društvo koje se najbolje vide kroz masovni odlazak građana u inozemstvo.
-Iako vrlo često se navodi da ekonomski razlozi nisu primarni, oni spadaju svakako na vrh liste razloga zašto ljudi odlaze u inozemstvo. Dakle, danas mladi ljudi u ovoj državi mogu priuštiti život, nemamo mi gladnih i toliko beskućnika, ali nikakvo investiranje, znači stanovanje, investiranje u odmor i nešto drugo ne mogu priuštiti i odlaze, kazao je Bećirović,.
Pad raspoloženja
Dugotrajan ekonomski pritisak na građane Bosne i Hercegovine odražava se porazno i na socijalne aspekte društva. U borbi za prežive svaki mjesec građani se osjećaju bezvoljno i poniženo.
– Utiče na psihu čovjeka, na njegovu socijalizaciju u društvu. Čovjek, običan bosansko-hercegovački, kad je otiš’o na ručak, penzioner da li može počastiti s porcijom ćevapa, a to su osnovne potrebe koje ljudima potrebne da se druže, da imaju interakciju s drugim ljudima kazala je sociologinja Smiljana Vovna.
Upravo zbog borbe za puko preživljavanje, dok se istovremeno stvara sve veće socijalno raslojavanje u društvu, i dok političke elite žive u nekom svom odvojenom svijetu, bosanskohercegovački građani su sve manje spremni na socijalni bunt, a mladi ljudi jedini izlaz vide u odlasku iz države.
Scena.ba
