Energetska zajednica sačinila je povjerljivo izvješće o nedavnoj ‘strujnoj havariji’, kada je 21. lipnja došlo do velikog raspada elektroenergetskog sustava Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kako se navodi u izvješću u koje smo imali uvid, taj dan otprilike je izgubljeno 80 posto potrošnje u Albaniji, BiH i Crnoj Gori, dok je 25 posto potrošnje izgubljeno u Hrvatskoj.
Stručnjaci energetske zajednice naveli su kako je ‘nestanak struje vjerojatno posljedica nekoliko događaja, od kojih su se neki možda mogli spriječiti’. Ukratko, previše dalekovoda je istovremeno bilo izvan funkcije, ‘ubacivanje’ energije iz solara poremetilo je tržište, došlo je i do dva istovremena ispadanja dalekovoda jer su došli u doticaj s okolnom vegetacijom, a skrenuta je pozornost i na nekoordiniranost regionalnih sustava….
Vezani događaji
U izvješću se između ostalog napominje kako je nekoliko vodova, 400 kV i 220 kV, bilo izvan pogona zbog redovnog održavanja unatoč očekivanim visokim temperaturama i velikim tokovima energije sa sjevera (Mađarska, Slovenija) i juga (Grčka) prema pogođenom području, posebice DV 400 kV Priština – Tirana između Kosova i Albanije, koji je izvan pogona zadnjih 5 mjeseci zbog radova na izgradnji autoceste u Albaniji, te DV 400 kV Melina – Velebit u Hrvatskoj.
Također, problem je nastao i s dodatnom proizvodnjom iz solarnih postrojenja u zapadnoj i srednjoj Europi i Grčkoj, što je dovelo do snižavanja cijene električne energije na tržištu u razdoblju kada je došlo do ‘raspada’, što je uzrokovalo da regija uvozi električnu energiju sa sjevera i juga kako bi se sačuvala voda u akumulaciji hidroelektrana.
Taj dan dogodila su se i dva međusobno nepovezana prisilna ispada, DV 400 kV Podgorica 2 – Ribarevine u Crnoj Gori i DV 400 kV Zemblak – Kardia između Albanije i Grčke, zbog kratkih spojeva na tim vodovima.
-Čini se, a to su potvrdili predstavnici CGES-a i OST-a na sastanku SoS CG SG-E, da su ove linije bile u kontaktu s okolnom vegetacijom, što je pokrenulo sustave zaštite da ih otkače. Treba naglasiti da su OPS-i dužni održavati trase dalekovoda sigurnima i spriječiti bilo kakav kontakt voda s okolnim raslinjem, pa ostaje ispitati jesu li OPS-ovi postupali u skladu s tim, navodi se u izvješću.
Nedostatak koordinacije
Iz Energetske zajednice upozorili su i na mogući nedostatak regionalne koordinacije po pitanju rada sustava, izračuna kapaciteta i koordiniranih izračuna kapaciteta. Ukazano je na potrebu jače regionalne suradnje i koordinacije kako bi se ojačalo integraciju tržišta električne energije.
Kao jedan od razloga za nedavnu havariju navedeno je i kašnjenje u izgradnji dodatne prijenosne infrastrukture u regiji, posebno DV 400 kV Lastva – Pljevlja u Crnoj Gori, DV 400 kV Elbasan (Albanija) – Bitola (S. Makedonija) i Transbalkanskog koridora: DV 2×400 kV Obrenovac – Bajina Bašta u Srbiji i DV 2×400 kV Bajina – Bašta (Srbija) – Višegrad (Bosna i Hercegovina) / Pljevlja (Crna Gora).
Također, iz Energetske zajednice su naglasili da planirana pojačanja prijenosne mreže u regiji mogu spriječiti slične događaje u budućnosti kada će tokovi energije biti još promjenjiviji, a neki elementi mreže mogu biti dodatno opterećeni zbog očekivane velike integracije obnovljivih izvora energije.
D. L.
Rekonstrukcija mreže
Što se tiče zemalja pogođenih posljednjim raspadom sustava, projekti za koji se predlaže da budu uključeni u novi popis Projekata od interesa za energetsku zajednicu 2024., a koji bi mogli pomoći u izbjegavanju sličnih incidenata su:
– DV 220 kV Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica, zamjena vodiča na postojećem vodu sa HTLS (High Temperature Low Sag) vodičima.
– Bosanskohercegovački i crnogorski dio Transbalkanskog koridora.
– Rekonfiguracija 400 kV mreže u Albaniji i na Kosovu* i nova 400 kV interkonekcija Albanija-Kosovo.
– Zatvaranje 400 kV albanskog unutarnjeg prstena (kao preduvjet za novi vod 400 kV između Albanije i Grčke).
Istražuju se čudna kretanja cijene u Albaniji!
Analiza prosječnih dnevnih baznih cijena ‘Dan unaprijed tržišta’ (DAM) na burzama električne energije u regiji (Albanija – ALPEX, Hrvatska – CROPEX, Grčka – ENEX, Mađarska – HUPX, Crna Gora – MEPX, Sjeverna Makedonija – MEMO i Srbija – SEEPEX ) za razdoblje od 17. do 23. lipnja 2024. otkriva umjerene razlike u cijenama među regionalnim tržištima, koje se mogu pripisati čimbenicima specifičnim za tržište kao što su proizvodnja, potražnja za opterećenjem i neto izvozno/uvozne pozicije, navodi se u izvješću.
-Međutim, u usporedbi s prosječnim dnevnim cijenama DAM-a na njemačkom EEX-u (BZN DE-LU) tijekom analiziranog razdoblja, njemačke dnevne cijene DAM-a bile su u prosjeku 25% niže od onih u regiji. Prosječne dnevne cijene DAM-a na grčkom tržištu bile su 2,6% niže od regionalnog prosjeka. Ovi rasponi cijena koreliraju s promatranim tokovima električne energije sa sjevera i juga u pogođenu regiju tijekom istog razdoblja. Također, dodatno otkriće je da je prosječna dnevna cijena DAM-a osnovnog opterećenja na Albanskoj burzi električne energije (ALPEX) za dan isporuke 21. lipnja 2024. (dan raspada struje) bila tri puta viša od prosječne cijene u ostatku regiji za taj dan. Ovo značajno odstupanje daleko premašuje tipične tržišne razlike promatrane tijekom ostatka analiziranog razdoblja.
Daljnja analiza satnih cijena DAM-a na burzama električne energije u Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Grčkoj za isporuku 21. lipnja 2024. otkriva da je tijekom dvosatnog razdoblja od 15 do 17 sati cijena sata na ALPEX-u porasla na 4000 EUR/MWh, što nije bio slučaj na ostalim analiziranim burzama električne energije. Iako je prethodnih dana bilo vidljivo da se opterećenje povećava zbog porasta temperatura, razine proizvodnje, posebice iz hidro i vjetroelektrana, ostale su uglavnom niske, a uvoz je bio veći. Ipak, takvo povećanje cijena čini se neuobičajenim u ovim uvjetima i trenutno je predmet istrage od strane ALPEX-a u skladu sa zakonodavstvom, navodi se u povjerljivom izvješću Energetske zajednice.
Scena.ba
