U razgovoru za njemački Tagesschau, stručnjakinja za kinesku politiku Abigaël Vasselier upozorava na sve izraženiju prijetnju koju Kina predstavlja za europsku sigurnost. Sve bliskija kinesko-ruska vojna i ekonomska suradnja, poručuje ona, traži strateški i koordinirani odgovor Europske unije i NATO-a.
Vasselier ističe kako je Kina u posljednje dvije godine tvrdila da neće isporučivati smrtonosno oružje Rusiji, no najnoviji dokazi pokazuju suprotno.
‘Smrtonosni dronovi, proizvedeni u kineskoj regiji Xinjiang, već su isporučeni Rusiji, čime je Kina prešla vlastite crvene linije,’ upozorava Vasselier. Ovo je samo jedan od primjera kineskog utjecaja na rusku vojnu sposobnost, koji uključuje i izvoz visokotehnološke opreme dvojne namjene (dual-use) i komponenti za naoružanje.
Pored toga, bilateralna trgovina između Kine i Rusije dosegla je rekordnih 240 milijardi dolara 2023., što je porast od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kina tako zamjenjuje europske proizvode na ruskom tržištu, čineći Moskvu manje osjetljivom na europske sankcije. Vasselier naglašava: ‘Kina je bila gospodarska spasilačka linija za Moskvu, što je već samo po sebi predstavljalo sigurnosnu prijetnju.’
Vojna i tehnološka suradnja: Prijetnja za Europu
Posebno zabrinjava vojna i tehnološka suradnja Kine i Rusije. Zajedničke vojne vježbe – od Baltičkog mora do svemira – znatno su se intenzivirale posljednjih godina. Kinesko-ruska suradnja u cyber prostoru i svemiru, upozorava Vasselier, može imati dalekosežne posljedice za Europu.
‘Ova strateška suradnja omogućava Rusiji povećanje naoružanja, dok zajedničke aktivnosti u cyber prostoru i svemiru dodatno destabiliziraju europsku sigurnosnu arhitekturu,’ naglasila je.
Partnerstvo Moskve i Pekinga temelji se na zajedničkom interesu slabljenja Zapada, posebno NATO-a. Peking koristi rat u Ukrajini za širenje svog geopolitičkog utjecaja, osobito u zemljama globalnog Juga, gdje se Kina pozicionira kao alternativa zapadnom poretku. No, Vasselier ističe ključnu razliku: ‘Dok Rusija cilja na destabilizaciju, Kina želi očuvanje stabilnosti kako bi nastavila dominirati globalnim trgovinskim sustavom.’
Abigaël Vasselier je stručnjakinja za kinesku politiku i međunarodne odnose, specijalizirana za geopolitičke analize i europsko-kineske odnose. Karijeru je započela u istraživačkim centrima i think tankovima, gdje je radila na analizama kineske vanjske politike, globalnih ambicija Pekinga i njegovog utjecaja na međunarodni poredak. Redovito surađuje s europskim institucijama i organizacijama, pružajući strateške savjete o sigurnosnim pitanjima vezanima uz Kinu.
Europa u kritičnom trenutku
Prema Vasselier, Europa mora prepoznati Kinu kao stvarnu sigurnosnu prijetnju. Dok NATO na svojim sastancima sve češće spominje Kinu kao ‘ključnog pokretača rata’, Europska unija tek treba zauzeti čvršći stav.
‘Europljani dosad nikada nisu jasno rekli da je Kina sigurnosna prijetnja. Sada je vrijeme da to priznamo i strateški odgovorimo’, poručila je Vasselier.
Uvođenje sankcija Kini zbog isporuke oružja Rusiji trenutno je u fazi rasprave među europskim čelnicima, ali konkretnog rezultata još nema. Vasselier također ističe potrebu za boljom koordinacijom između NATO-a i Europske unije. ‘Sigurnost Europe je na kocki. Moramo osigurati sinergiju između euroatlantskog i europskog pristupa kako bismo učinkovito odgovorili na kineske prijetnje.’
Kina u dilemi: Stabilnost ili podrška Rusiji?
Kineska podrška Rusiji u ratu protiv Ukrajine dovela je Peking u dilemu. Iako ne želi biti percipirana kao sigurnosna prijetnja Europi – budući da joj trebaju europska tržišta i tehnologija – Kina nastavlja podržavati Rusiju. Ovaj paradoks narušava odnose Kine i Europe, unatoč pokušajima Pekinga da poboljša svoj imidž kroz gospodarske ponude.
‘Kina ne želi postati mirovni posrednik,’ objašnjava Vasselier. ‘Peking ne traži prilike za dijalog s obje strane, već se fokusira na vlastite interese, poput očuvanja nuklearne sigurnosti. No, u konačnici, kineska strategija ostaje daleko od europskih interesa.’
Što Europa može učiniti?
Umjesto da pokušava razdvojiti Kinu i Rusiju, što Vasselier smatra nemogućim, Europa bi trebala bolje razumjeti posljedice ovog partnerstva i pripremiti se za nove sigurnosne izazove. To uključuje definiranje jasnih crvenih linija za kineske aktivnosti te jačanje suradnje između NATO-a i EU-a. ‘Europa si ne može priuštiti da bude iznenađena. Moramo se pripremiti za sve izazove koje donosi kinesko-ruska suradnja,’ zaključila je.
Scena.ba