Pravoslavni vjernici koji se pridržavaju julijanskog kalendara danas obilježavaju Badnji dan, posljednji i najstroži dan božićnog posta te neposrednu pripremu za najradosniji kršćanski blagdan – Božić. Naziv potječe od riječi “bdjeti”, što simbolizira iščekivanje Kristova rođenja.
Sječa i paljenje badnjaka
Središnji simbol današnjeg dana je badnjak – mlado hrastovo ili cerovo drvo. Prema tradiciji, rano ujutro, prije izlaska sunca, domaćin odlazi u šumu kako bi usjekao badnjak. Prilikom sječe pazi se da drvo padne na istok, a često se posipa žitom kao simbolom plodnosti.
Uvečer se, uz prisustvo velikog broja vjernika, badnjaci blagoslivljaju i pale ispred hramova. Ovaj čin simbolizira vatru koju su vitlejemski pastiri naložili u špilji kako bi zagrijali novorođenog Isusa i Mariju. Iskrenje badnjaka prati se uz želje za zdravlje, sreću i blagostanje obitelji.
Post i Badnja večera
Badnji dan karakterizira strogi post. Cijeloga dana vjernici se suzdržavaju od hrane životinjskog podrijetla (mesa, mlijeka i jaja), a mnogi poste isključivo na vodi.
Badnja večera je isključivo posna, ali bogata simbolikom. Na stolu se obavezno nalaze:
- Riba i prebranac (gusti grah);
- Suho voće (šljive, smokve, marelice);
- Orašasti plodovi (orasi, lješnjaci);
- Med i vino, koji simboliziraju slatkoću vjere i Kristovu krv.
Večera se započinje zajedničkom molitvom, nakon čega domaćin lomi pogaču (badnjački kruh). Vjeruje se da večeru treba provesti u miru i tišini, u krugu najbliže obitelji.
Simbolika slame u domu
Još jedan prepoznatljiv običaj je unošenje slame u dom. Slama se posipa po podu ispod stola, čime se unutrašnjost kuće simbolično pretvara u vitlejemsku špilju u kojoj je Krist rođen. U nekim krajevima djeca tom prilikom “pijuču” kao pilići, dok roditelji bacaju slatkiše i orahe u slamu, što simbolizira Božje darove.
Duhovni značaj i pomirenje
Osim obrednih radnji, Badnji dan ima duboku moralnu poruku. Smatra se da je ovo dan kada se treba pomiriti sa svima s kojima je čovjek bio u zavadi, kako bi se Božić dočekao čistog srca.
Nakon večere, vjernici se pripremaju za ponoćnu liturgiju (Ponoćku), kojom se objavljuje kraj posta i početak proslave Božića. Atmosfera iščekivanja, miris tamjana i sjaj badnjaka čine ovaj dan jednim od najsvečanijih trenutaka u liturgijskoj godini.
Scena.ba
