Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) objavila spisak kandidata za predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike, nevladine organizacije i pojedinci dostavili su veliki broj prijava zbog njihove povezanosti s političkim partijama.
Među kandidatima je bio i presuđeni ratni zločinac Najdan Mladenović, kojeg je jučer CIK izbrisao sa spiska.
Dodatne provjere
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić pojašnjava da je, nakon prvog konkursa, potvrđeno 7.111 kvalificiranih kandidata za te pozicije, a da se trenutno, u postupcima provjere, traže dodatna izjašnjenja i informacije u vezi s prigovorima.
– O tome da li ćemo imati dovoljan broj osoba za popunjavanje ovih pozicija moći ćemo govoriti kada budemo imali precizne podatke o broju kandidata odabranih na oba konkursa. Svi kandidati potpisali su i ovjerili izjavu o ispunjavanju uvjeta iz konkursa te se obavezali na točnost i istinitost podataka. Preliminarne provjere CIK-a su se svodile na provjeru da li su neki od njih nositelji mandata ili su bili kandidati na općim izborima 2022. ili lokalnim izborima 2020. godine – kaže Hadžiabdić za “Avaz”.
Jasan poziv
Na pitanje jesu li kazne za kršenje propisa preblage, ako ih je CIK od dana raspisivanja izbora donio čak 59, Hadžiabdić odgovara da su one proporcionalne učinjenim prekršajima.
– Do sada smo izrekli sankcije u iznosu višem od 230.000 KM. Pozivamo političke subjekte da se pridržavaju novih odredbi Izbornog zakona BiH, u vezi s preuranjenom kampanjom, zloupotrebom resursa i plaćenom kampanjom, te naglašavamo da će CIK, prilikom izricanja svake nove sankcije, ponavljanje prekršaja ili postupanje protivno prethodnim odlukama CIK-a, cijeniti kao posebno otežavajuće okolnosti – ističe Hadžiabdić.
Broj nepravilnosti
Za lokalne izbore u oktobru, u saradnji s USAID-om, OSCE-om i EU, pripremaju se pilot-projekti uvođenja novih tehnologija na određenom broju biračkih mjesta.
Hadžiabdić očekuje pozitivne efekte, jačanje integriteta izbora i manji broj nepravilnosti.
– Ovi pilot-projekti su prilika da vidimo kako će se tehnologije pokazati na biračkim mjestima u BiH i koliko će doprinijeti efikasnijem izbornom procesu, jačanju njegovog integriteta i smanjenju manipulacija. Nakon testiranja moći ćemo više govoriti o primjeni tehnologija na općim izborima 2026. godine. CIK je u obavezi da, u saradnji s drugim institucijama, procijeni tehničke uvjete i izradi studiju izvodljivosti za Parlamentarnu skupštinu BiH, kako bi se mogla planirati upotreba izbornih tehnologija u većem obimu – kaže Hadžiabdić, naglašavajući značaj podrške međunarodnih partnera.
Scena.ba
