Nasilje u obitelji problem je pred kojim bh. društvo zatvara oči. Najčešće žrtve su žene, a mnoge odustaju od prijave zbog straha, djece i ekonomske ovisnosti. Stručnjaci upozoravaju da bez jače potpore institucija i bolje primjene zakona nema učinkovite borbe protiv nasilja.
Gorući problem u bh. društvu i dalje je nasilje u obitelji. Prema najnovijim podatcima Tužiteljstva KS, od početka godine do 11. svibnja, podignute su 62 optužnice, određen je pritvor za 25 osoba, a mjere zabrane određene su u 29 predmeta. Istodobno, donesene su 94 naredbe o neprovođenju i 27 odluka o obustavi istrage, jer žrtva nasilja u obitelji nije željela svjedočiti. Uglavnom je riječ o ženama žrtvama nasilja.
“U ovom izvješću za mene je poražavajuće koliko je osoba odustalo od daljnjeg sudskog postupka, vratile su se u fazu akutnog nasilja ili nisu bile ohrabrene i osnažene da naprave iskorak da idu dalje”, poručuje Jadranka Miličević iz Zaklade CURE.
Teško je napraviti korak dalje u društvu koje mahom osuđuje žene žrtve nasilja. Uporedo, tu su i ekonomska i stambena ovisnost, djeca. Ali upravo njima treba dati primjer kako reagirati u slučaju nasilja, suglasna je struka.
“Ja bih krenula od onoga što učimo u prvim kontekstima u kojima se nalazimo, naše obitelji i škole, dopuštene granice, o tome dokle netko meni može prići i što je uopće način izražavanja kako te netko voli, da to nije isključivo afektivno stanje”, smatra psihologinja Jelena Brkić.
Mnogi su smatrali da će bolje sutra doći nakon izmjena Kaznenog zakona FBiH, nakon čega je ubrzo, krajem travnja, podignuta i prva optužnica za femicid, no zakoni bez podzakonskih akata ne mogu biti u potpunosti implementirani.
“Kazneni zakon stupio je na snagu početkom kolovoza prošle godine i od tada se on i primjenjuje. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama usvojili smo prije već godinu dana. Podzakonski akti, nažalost, nisu doneseni, nisu svi ni finalizirani”, navodi Marijana Hrvić-Šikuljak, zastupnica DF-a u PFBiH.
I dok su, prema mišljenju mnogih, kazne za nasilnike blage, sociolog Vladimir Vasić navodi da je problem u provođenju zakona: “Imamo poprilično dobru kaznenu politiku kad su u pitanju teški zločini, 40-45 godina, nisu to male kazne, ali imamo nakaradnu sudsku praksu da se nasilnicima dodjeljuju sudske opomene, nekakve mjere koje ne vrijede ništa”.
Nažalost, baza podataka o žrtvama nasilja u obitelji na razini županija, entiteta i države ne postoji, osim sporadičnih slučajeva. No, to je neophodno kako bi društvo dobilo realnu sliku koliko je problem raširen, tko su najugroženije skupine i koliko često institucije reagiraju, a ponajviše zbog prevencije.
Scena.ba
