Najvišim starosnim mirovinama mogu se pohvaliti stanovnici nordijskih zemalja, dok su, očekivano, najniže na Balkanu, piše Večernji list BiH. U 2021. prosječni mjesečni bruto izdaci za starosnu mirovinu po korisniku unutar EU-a uvelike su varirali, od čak 2575 eura u Luksemburgu do niskih 226 eura u Bugarskoj.
Prema podacima koji su uzeti s Eurostata, prosjek Europske unije iznosio je 1224 eura. Najviše prosječne starosne mirovine u Europskoj uniji, prema podacima Eurostata, imaju umirovljenici u Luksemburgu (2575 eura) i Danskoj (2417 eura). Nadalje, prosječna starosna mirovina na Islandu je 2762 eura, Švicarskoj 2138 eura, Austriji 1962, Irskoj 1906, Italiji 1561, Njemačkoj 1440, Sloveniji 692, Poljskoj 538, a Mađarskoj 398 eura. Hrvatska se, očekivano, našla pri dnu ljestvice, odnosno na 28. mjestu od 36 zemalja – s 580 eura, dok je u Sloveniji 785 eura. Najniže prosječne starosne mirovine imaju Bugarska i Albanija.
Prosječna mirovina u Federaciji BiH iznosi 622,75 KM (319 eura), a u Republici Srpskoj 591 KM (303,07 eura), dakle u BiH se iznos prosječne mirovine kreće oko 311 eura, što je gotovo četiri puta manje od prosjeka zemalja Europske unije. Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine u Federaciji BiH nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 722,56 KM (370 eura).
Kada je riječ o okružju, u Srbiji su od 1. siječnja ove godine mirovine koje se isplaćuju usklađene u visini od 9,2 posto. Prosječna mirovina u Srbiji trenutačno je 45.739 dinara, odnosno blizu 765 KM (392 eura).
I njihovo usklađivanje, dva puta godišnje, prati rast plaća i troškova života. U Crnoj Gori se itekako mogu pohvaliti visinom prosječne mirovine. Prema posljednjim podacima, taj iznos je bio 488 eura, odnosno 963 KM. Mirovine u toj susjednoj državi usklađuju se redovito tri puta godišnje, odnosno svakog četvrtog mjeseca, a zanimljivo je da najniža mirovina u Crnoj Gori iznosi 450 eura.
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023., koje je provelo Europsko tijelo za mirovinsko osiguranje (EIOPA), samo 42 posto potrošača u Uniji uvjereno je da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom mirovine.
Mirovinski sustavi
Razine povjerenja pokazuju značajne varijacije među zemljama, s najvećim povjerenjem u Luksemburgu (61 posto), Nizozemskoj (59 posto) i Danskoj (58 posto). S druge strane, najniže razine povjerenja vidljive su u Latviji (23 posto), Sloveniji (27 posto) i Poljskoj (28 posto). Euronews je pronašao snažnu pozitivnu korelaciju između razine financijskog povjerenja u ugodan život tijekom umirovljenja i iznosa mjesečne starosne mirovine.
Ova korelacija pokazuje da više razine povjerenja prevladavaju u zemljama s višim mirovinama, a povjerenje ima tendenciju pada u zemljama s nižim iznosima mirovina. – Način na koji su mirovinski sustavi trenutačno osmišljeni ostavlja sve veći broj ljudi u opasnosti od siromaštva u starijoj dobi. Taj je trend u suprotnosti s naporima EU-a da smanji siromaštvo – upozoreno je na brifingu Europskog parlamenta. Zahvaljujući prelasku na riznicu, mirovinski sustavi u Bosni i Hercegovini su stabilni, međutim, najveći broj umirovljenika prima iznos najniže mirovine, koja u Federaciji BiH iznosi 573,53 KM, što ih čini kategorijom stanovništva koja živi u siromaštvu. Zbog navedenog su predstavnici udruga umirovljenika u više navrata tražili dodatni rast mirovina. Resorni ministar u ovom bh. entitetu na sastancima s predstavnicima umirovljenika u više je navrata istaknuo kako je riječ o problemu koji se treba riješiti sustavno.
Scena.ba
