Prvi put otkad postoje mjerenja globalna prosječna temperatura na našem planetu u proteklih je 12 mjeseci kontinuirano bila viša za 1,5 Celzijeva stupnja u odnosu na sezonski prosjek iz predindustrijskog razdoblja, objavio je u četvrtak Odjel za klimatske promjene Europskog opservatorija Copernicus, a pojavu su znanstvenici nazvali “upozorenjem čovječanstvu”.
Naš su planet pogodile oluje, suše i požari jer su klimatske promjene, pojačane prirodnim fenomenom El Ninom potaknule rekordno zagrijavanje u 2023., zbog čega je ta godina vjerojatno bila najtoplija u zadnjih 100.000 godina.
Ekstremi su nastavljeni i u 2024., podaci su Copernicusove službe za praćenje klimatskih promjena (C3S), što potvrđuje podatak po kojemu je od veljače 2023. do siječnja 2024. evidentirano zagrijavanje od 1,52 stupnja Celzijusa iznad referentnih vrijednosti iz 19. stoljeća, odnosno razdoblja između 1850. i 1900.
Dakle, prosječna globalna temperatura u proteklih dvanaest mjeseci (veljača 2023. – siječanj 2024.) najviša je evidentirana s 0,64°C iznad prosjeka 1991. do 2020. i 1,52°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850. do 1900.
Ozbiljan pokazatelj ključnog praga zagrijavanja po Pariškome sporazumu
To je ozbiljan pokazatelj ključnog praga zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva po Pariškome klimatskom sporazumu, ali ne signalizira trajno probijanje granice koja se mjeri desetljećima, rekli su znanstvenici.
“Dosegnuli smo 1,5C i sada vidimo cijenu koju plaćamo, na socijalnom i ekonomskom planu”, rekao je Johan Rockstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. “1,5 Celzijeva stupnja je znatno povećanje i jako nam šteti kada su posrijedi toplinski valovi, suše, poplave, češće i razornije oluje, kao i nestašice vode u cijelom svijetu. To smo iskusili na vlastitoj koži i naučili u 2023..”
Proteklih mjeseci svjedočili smo brojnim vremenskim ekstremima na cijelome planetu. Među ostalima je riječ o nezapamćenoj suši koja je zahvatila Amazonski bazen, visokim zimskim temperaturama u dijelovima južne Europe, smrtonosnim šumskim požarima u Južnoj Americi i rekordnoj količini oborina u Kaliforniji.
“To je jasno upozorenje čovječanstvu da se krećemo brže od očekivanog prema dogovorenoj granici od 1,5C koju smo potpisali” Pariškim sporazumom, rekao je Rockstrom AFP-u, dodavši da će se temperature vjerojatno malo smanjiti nakon završetka ciklusa El Nina.
U 2024. svijet doživio najtopliji siječanj u povijesti mjerenja
Copernicus je izvijestio da je prošli mjesec bio najtopliji evidentirani siječanj otkad postoje mjerenja – osmi mjesec zaredom s povijesno visokim mjesečnim temperaturama, a one su u prosjeku bile za 1,66 Celzijevih stupnjeva više od procjene prosjeka temperature za mjesec siječanj u razdoblju od 1850. do 1900., odnosno u referentnom predindustrijskom razdoblju.
Svi navedeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka reanalize ERA5 , koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Copernicus je izvijestio da je siječanj 2024. bio najtopliji evidentiran siječanj na globalnoj razini, s prosječnom ERA5 površinskom temperaturom zraka od 13,14°C, što je 0,70°C iznad prosjeka za siječanj 1991. do 2020. i 0.12°C iznad temperature prethodnoga najtoplijeg siječnja 2020. godine.
“2024. godina započinje s još jednim mjesecom koji obara rekorde – ne samo da je ovogodišnji siječanj najtopliji u povijesti mjerenja, nego smo upravo iskusili dvanaestomjesečno razdoblje u kojemu su temperature iznosile više od 1,5 C iznad predindustrijskog referentnog razdoblja”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja Odjela za klimatske promjene Copernicusa.
“Slijed vrlo vrućih godina loša je vijest i za prirodu i za ljude koji osjećaju utjecaj ovakvih ekstrema”, rekao je AFP-u Joeri Rogelj, profesor klimatskih znanosti i politike na londonskome Imperial Collegeu.
“Ne svedu li se globalne emisije hitno na nulu, svijet će uskoro prijeći sva sigurnosna ograničenja navedena u Pariškom klimatskom sporazumu.”
Iznad svih očekivanja
Po podacima Copernicusa siječanjske su temperature bile znatno iznad prosjeka u sjeverozapadnoj Africi, na Bliskom istoku i središnjoj Aziji, kao i u istočnoj Kanadi i južnoj Europi.
No istodobno su bile ispod prosjeka u dijelovima sjeverne Europe, zapadne Kanade i središnjeg dijela Sjedinjenih Država.
I dok su dijelovi svijeta iskusili neuobičajeno vlažan siječanj, dijelovi Sjeverne Amerike, Roga Afrike i Arapskog poluotoka zabilježili su suše uvjete.
U Čileu, koji se bori s ljetnim toplinskim valom i sušom, sušni su uvjeti pomogli u raspirivanju šumskih požara, podaci su Copernicusa.
Takvi su se vremenski uvjeti nastavili i u veljači, a požari koji su počeli u petak prerasli su u smrtonosni pakao koji je tijekom vikenda harao područjima četvrtima obalne regije Valparaiso ostavivši za sobom više od 130 mrtvih.
Rekorde obara i temperatura površine mora
U međuvremenu i temperatura površine mora nastavlja obarati rekorde.
Rockstrom je rekao da je 2023. “godina u kojoj je dinamika oceana jednostavno poludjela i izvan je svih znanstvenih ljestvica”.
Oceani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene zagađenjem ugljikom zbog ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.
Topliji oceani znače i više vlage u atmosferi, što rezultira sve nestalnijim vremenskim uvjetima, poput silovitih vjetrova i obilnih kiša.
Scena.ba
