RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je zaprijetio da će njegova zemlja koristiti nuklearno naoružanje ako je napadne neka država te da će se bilo kakav konvencionalni napad uz podršku neke nuklearne sile smatrati udruženim, javlja Reuters.
“Želim istaknuti jednu ključnu promjenu”
Otvarajući sjednicu Vijeća sigurnosti na kojoj su sudjelovali najviši ruski dužnosnici, Putin je rekao da su izneseni prijedlozi za promjenu ruske nuklearne doktrine i da bi želio istaknuti jednu od predloženih ključnih promjena.
“Predlaže se da se agresija na Rusiju neke države bez nuklearnog naoružanja, no uz sudjelovanje ili podršku nuklearno naoružane zemlje, smatra njihovim zajedničkim napadom na Rusku Federaciju”, rekao je.
Kad će Moskva razmotriti korištenje nuklearnog oružja?
“Jasno su utvrđeni i uvjeti prijelaza Rusije prema upotrebi nuklearnog naoružanja”, naglasio je Putin pa dodao da će Moskva razmatrati takav potez ako primijeti masivan napad raketama, zrakoplovima i dronovima na svoj teritorij.
Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog naoružanja ako ona ili Bjelorusija budu mete agresije, uključujući napade konvencionalnim naoružanjem, upozorio je. Putin je rekao da su ta “razjašnjenja pažljivo kalibrirana” te da su “razmjerna suvremenim vojnim prijetnjama s kojima se Rusija suočava”.
Znakovit tajming Putinove prijetnje – par sati prije ključnog sastanka Zelenskog i Bidena
Vrlo je zanimljivo što je ruski predsjednik dosad najizravnije zaprijetio Zapadu korištenjem nuklearnog oružja samo par sati uoči važnog sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Joea Bidena u Bijeloj kući. Naime, danas bi Zelenski u Washingtonu trebao predstaviti Bidenu svoj “plan pobjede”.
Kijev, naime, očekuje snažnu podršku američkog čelnika prije nego što Biden napusti Bijelu kuću. Kako javlja BBC, visoki dužnosnik u Kijevu rekao je da žele da se “Biden upiše u povijest” u svojim posljednjim mjesecima na dužnosti.
Iako Kijev detalje plana i dalje drži u tajnosti, strategija će vjerojatno sadržavati molbe za daljnju vojnu i financijsku potporu, ali i sigurnosna jamstva za budućnost. Zelenski kaže da je plan osmišljen kao “most” prema zaustavljanju rata, za koji vjeruje da bi mogao završiti “prije nego što ljudi misle”.
“Potrebna je akcija”
Ako Zapad ojača poziciju Ukrajine, tvrdi Zelenski, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi biti prisiljen na diplomatsko rješenje sukoba. “Ovaj se rat ne može smiriti pregovorima. Potrebna je akcija”, rekao je Zelenski kasno sinoć Vijeću sigurnosti UN-a.
Ukrajinskom predsjedniku, koji je itekako vičan odnosima s javnošću, također je cilj suočiti se s kritičarima u SAD-u koji propitkuju dodatno ulijevanje novca u Ukrajinu i promicanje plana za konačni mir.
Zelenski je bacio sve karte na “plan pobjede”
Zelenski ulaže velike napore u svoj plan pobjede te je pokrenuo veliku diplomatsku ofenzivu proteklih dana u Ujedinjenim narodima. Prekjučer je tako govorio na raspravi o reformiranju UN-a. Jučer se obratio Vijeću sigurnosti, a danas je održati govor na Općoj skupštini, u kojem je rekao da Putin planira udariti na ukrajinske nuklearne elektrane.
Oko jednoga je vrlo jasan – vremena je malo. U jednom od svojih brojnih intervjua Zelenski je rekao da se plan pobjede mora prihvatiti, a Ukrajina mora ojačati, i to u naredna tri mjeseca. “Ovaj plan je osmišljen prvenstveno s Bidenovom potporom na umu”, rekao je za New Yorker. Ta potpora nipošto nije zajamčena, ali Zelenski je bacio sve karte na nju.
Problem zvan Donald Trump
Razlog je jednostavan – situacija će se značajno promijeniti ako Donald Trump pobijedi na izborima. Na predizbornom skupu prije par dana bivši predsjednik ismijavao je Zelenskog kao “najvećeg trgovca u povijesti” jer “svaki put kad dođe u ovu zemlju, ode sa 60 milijardi dolara”.
Trump je ponovio svoje stajalište da će pozvati Rusiju i Ukrajinu na dogovor o okončanju rata, za koji se Kijev boji da bi ih natjerao da prihvate teritorijalne gubitke, a pritom ne bi dobio nikakva jamstva protiv daljnje ruske agresije.
Sad sve ovisi o Bidenu
Upravo je strah od takvog scenarija ono što gura diplomatsku akciju iza Zelenskijevog plana pobjede. Neki diplomati sumnjaju u to da bi plan uspio natjerati Rusiju za pregovarački stol. Sada mnogo ovisi o Bidenovu odgovoru.
Zastupnici u Kongresu će dobiti plan, baš kao i Trump, ali i njegova suparnica Kamala Harris. Trump je tvrdio da će okončati rat u roku od 24 sata ako postane predsjednik, što je dovelo do straha da bi republikanski kandidat prisilio Kijev na teritorijalne ustupke protiv svoje volje.
“Glavni prioritet plana je snažan udar na Rusiju”
Američki izbori su sve bliže, što znači da je ovo ključni trenutak za Zelenskog jer ruske trupe nastavljaju napredovati, centimetar po centimetar, na istoku Ukrajine. Glavni prioritet u planu pobjede je “snažan udar na Rusiju”, vjeruje vojni analitičar Mihajlo Samus, direktor think-tanka New Geopolitics Research Network.
Davanje Kijevu mogućnosti da uništi vojnu infrastrukturu u dometu od 300 km moglo bi ozbiljno ugroziti ofenzivne operacije Kremlja u Donbasu, na istoku Ukrajine, ali i rusku sposobnost da “neutralizira” aktualni upad Ukrajine u rusku regiju Kursk, kaže Samus.
To bi značilo dobivanje dopuštenja, dosad uskraćenog, za korištenje raketa dugog dometa zapadne proizvodnje na ciljevima duboko u Rusiji.
Dok Ukrajina uspješno šalje napadačke bespilotne letjelice na ruska skladišta streljiva, projektili mogu probiti jače utvrđene mete poput aerodroma i vojnih baza. Planom pobjede će Kijev tražiti više takvih projektila, vjeruje Olga Rudenko, glavna urednica Kyiv Independenta.
“Poziv Ukrajini u NATO je dio plana pobjede”
Također se očekuje da će daljnja financijska potpora i kapitaliziranje iznenadnog prekograničnog prodora Ukrajine u rusku regiju Kursk činiti ključne elemente plana pobjede. Što se tiče budućih sigurnosnih jamstava, težnja Ukrajine pridruživanju obrambenom vojnom savezu NATO-u ostaje jasna.
“Poziv Ukrajini u NATO dio je plana pobjede”, potvrdio je Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskog. Češki predsjednik Petr Pavel, vatreni saveznik Ukrajine, rekao je ovaj tjedan da će dio nje vjerojatno ostati “privremeno” okupiran, i to godinama.
Olga Rudenko vjeruje da je za većinu Ukrajinaca još uvijek “previše osjetljivo i nezamislivo ustupiti nešto Rusiji, čak i privremeno”. “Nije da su Ukrajinci pohlepni za teritorijem”, kaže ona. “Ne možemo ostaviti svoje ljude tamo pod ruskom kontrolom i osuditi ih na te užase”, rekla je misleći na uvjerljiva izvješća o ruskim ratnim zločinima.
Scena.ba
