Nalozi Moskve za osam regija koje kontrolira da konsolidiraju, odnosno uravnoteže svoje knjigovodstvo i bilance, mogli bi predstavljati namjeru Kremlja da prisili lokalne uprave da snose najveći teret nezadovoljstva zbog mjera štednje kako bi predsjednik Vladimir Putin imao više sredstava koja bi mogao trošiti na rat u Ukrajini.
Ova je procjena američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) uslijedila nakon izvješća ruskog lista Kommersant da će rusko Ministarstvo financija Ruske federacije proglasiti odgovornima čelnike “neetnički ruskih republika” Dagestana, Ingušetije, Čečenije i Tuve za proračunske deficite. Te regije uvelike subvencionira Moskva, posebno Čečeniju, čiji je lider Ramzan Kadirov posve lojalan Putinu te je jednom izjavio da bez poklona iz Moskve njegova većinski muslimanska republika ne bi izdržala “ni mjesec dana”.
Kommersant je u ponedjeljak izvijestio da će se nacrt vladine uredbe, koja dodatnim obvezama u sporazumu o subvencijama nalaže da se smanji jaz između prihoda i rashoda ili u suprotnom slijede rezovi federalnih subvencija, također primjenjivati i na čelnike četiriju ruskih okupacijskih uprava u ukrajinskim regijama Luhansk, Doneck, Zaporižja i Herson, nad kojima Kremlj i dalje nema potpunu kontrolu.
Subvencije će navodno biti povučene ako te regionalne uprave ne uspiju smanjiti proračunski deficit. ISW zaključuje da se “ove obveze čine kao paket mjera štednje” i mogu signalizirati početak “šireg niza mjera za smanjenje proračunskih deficita, uz zadržavanje potrošnje za obranu”.
Ove dodatne obveze zahtijevaju od republičkih i okupacijskih uprava da potpišu obećane razine ciljanog trošenja federalnog novca na socijalne programe, povećaju učinkovitost svojih proračunskih institucija, ne povećavaju broj državnih službenika i ne povećavaju državne plaće iznad razine inflacije. Obveze od čelnika tih uprava također zahtijevaju da budu učinkovitiji u ubiranju državnih prihoda i prihvate nacrt proračuna ministarstva financija za 2025. godinu. Šefovi navedenih regionalnih uprava navodno imaju rok do 18. prosinca 2023. da potpišu ugovore o subvencioniranju za 2024. s novim obvezama ili da se odreknu subvencija za iduću godinu.
Prebacivanje odgovornosti i nezadovoljstva na druge
Rusko Ministarstvo financija navodno je odabralo spomenutih osam regionalnih uprava zbog njihovog visokog omjera federalnih subvencija i regionalnih prihoda. Ruska vlada obilno je subvencionirala regije na Sjevernom Kavkazu još od čečenskih ratova i gotovo je u potpunosti subvencionirala okupirane teritorije u Ukrajini nakon njihove nezakonite aneksije. Federalne subvencije navodno su činile 54 posto proračunskih prihoda Republike Tuve u 2020. godini, što ju čini najviše subvencioniranim ruskim federalnim subjektom, a slijede je republike Dagestan, Čečenija i Ingušetija.
Američki think tank navodi kako je moguće da je Kremlj naložio ministarstvu financija da prebaci odgovornost za provođenje mjera s Moskve izravno na republičke i okupacijske uprave, kako bi se spriječilo da Kremlj bude taj koji bi morao podnijeti očekivano nezadovoljstvo javnosti zbog mjera štednje. Fokusiranje na okupirane teritorije i četiri ruske republike koje većinski nisu etnički ruske možda je, kako se navodi dalje, potez Kremlja u smjeru “obuzdavanja društvenog nezadovoljstva u neetnički ruskim područjima i područjima koja izazivaju zabrinutost uoči ruskih predsjedničkih izbora” iduće godine, na kojima će se Putin natjecati i pobijediti.
No, kako se upozorava, Kremlj bi ovim potezom mogao riskirati da potkopa integracijske napore na okupiranim ukrajinskim teritorijima i potakne nezadovoljstvo u odabranim regijama ako će slijediti značajne mjere štednje. Velika savezna potrošnja na infrastrukturu i socijalne programe te povlaštene porezne stope i beneficije, bili su središnje komponente ruskih nastojanja da se uspostavi gospodarska i društvena kontrola nad okupiranim teritorijima, a mjere štednje mogle bi značajno zakomplicirati ta nastojanja. Zabrinutost zbog unutarnjeg nezadovoljstva na Sjevernom Kavkazu nedavno je pojačana zbog pojačanih etnoreligijskih napetosti u Rusiji, a ekonomske teškoće mogle bi ovo nezadovoljstvo učiniti još izraženijim.
Chris Weafer, glavni izvršni direktor poslovne konzultantske tvrtke Macro-Advisory Ltd, rekao je za Newsweek da je ova uredba osmišljena jer je ministarstvo financija upozoravalo na opasnosti od smanjenja discipline u potrošnji tijekom cijele godine, posebno u kontekstu nižih cijena nafte od očekivanih poreznih primitaka za prvih sedam mjeseci. Suočena sa zapadnim sankcijama na izvoz svojih energenata, koje uključuju i ograničenje od 60 dolara po barelu nafte, Moskva je dala značajne popuste zemljama koje smatra “prijateljskim”, poput Kine i Indije, a ta je politika uzrokovala smanjenje prihoda te je federalni proračun sredinom godine bio suočen s deficitom od 2,5 posto BDP-a.
Prihodi rastu, ali i vojni rashodi
“Od tada, kombinacija povećanja izvoznih cijena nafte, učinkovitijeg prikupljanja poreza u drugim sektorima gospodarstva i devalvacija rublja, koja je povećala vrijednost izvoza temeljenog na stranoj valuti, znači da je proračun komforno unutar ciljanog deficita i može zatvoriti godinu znatno ispod 1,0 posto BDP-a”, ističe Weafer.
Putin je odobrio rekordno povećanje proračuna za vojnu potrošnju u 2024. od oko 30 posto, čime je on dosegnuo 36,6 bilijuna rubalja (410 milijardi dolara), s očekivanim nacionalnim deficitom od 1,595 bilijuna rubalja (16,4 milijarde eura). Očekuje se da će rashodi za obranu i sigurnost zajedno činiti 40 posto ukupnih proračunskih rashoda za iduću godinu, što je povećanje od gotovo 70 posto u rashodima za obranu u usporedbi s 2023. godinom, budući da Putin ostaje odlučan nastaviti rat koji je započeo.
Kako je pisao The Telegraph, Rusija će povećanje vojnog proračuna plaćati rastućim prihodima od nafte. Gornja cijena koju je odredila skupina G7 od 60 dolara po barelu sada je stvar prošlosti – S&P Global, kako prenosi britanski list, navodi da se popust na sirovu rusku naftu Urals smanjio na 4 dolara. Ruska ‘flota u sjeni‘ danas vodi opuštenu trgovinu s Indijom i Kinom, tako da Putin praktički za svoju naftu dobiva svjetsku tržišnu cijenu. S&P navodi da su isporuke u listopadu u prosjeku iznosile 3,5 milijuna barela dnevno, u odnosu na 3,1 milijun prije rata. Prihodi Kremlja od izvoza fosilnih goriva u posljednja dva mjeseca kreću se u iznosu od 800 milijuna dolara dnevno, kao da sankcija nije ni bilo.
Međutim, unatoč svim dobrim vijestima za Putina po tom pitanju, u međuvremenu je ministarstvo financija moralo unijeti značajne promjene u svoj proračun kako bi se podržali zahuktali vojno-industrijski sektor i socijalni programi, dok su istovremeno raniji planovi potrošnje za poboljšanje infrastrukture, demografiju i potporu novim industrijama, kako kaže Weafer, odgođeni.
No, to nisu jedini unutarnji problemi koji ususret izborima zabrinjavaju Putinu i njegov unutarnji krug. U Rusiji se, naime, bilježi porast prosvjeda koje organiziraju supruge i majke prisilno mobiliziranih muškaraca. Unatoč strogo nametnutim ograničenjima prosvjeda u Rusiji, tisuće ljudi su potpisale peticije i okupljale se na ulicama kako bi pozvali vlasti da vrate mobilizirane muškarce kući. Nedavno je bilo prosvjeda u Moskvi, Novosibirsku i Khabarovsku, no mnogi su zabranjeni.
Preje***i su nas
Neovisna ruska stranica Insider u srijedu je izvijestila o novom prosvjedu skupine obitelji mobiliziranih, ovoga puta u obliku javnog apela, koji je izvorno objavljen na Telegram kanalu Put‘ Domoi (Put kući), koji ima 15.466 pretplatnika, a za koji se tvrdi da ga vodi rodbina mobiliziranih muškaraca. U apelu upućenom javnosti stoji kako su kucali na sva vrata, ali da su ruske vlasti okrenule leđa onima koji su se prvi odazvali pozivu za pomoć, prije svega mobiliziranim vojnicima i njihovoj rodbini.
“Preje***i su nas, a i vas će. Uostalom, cijelo ovo vrijeme prikazivali su nam samo lijenu stabilnost, pouzdanost, sigurnost. Sjećamo se da je predsjednik obećao da se rezervisti neće pozivati, da će samo profesionalni dragovoljci obavljati zadaće. A onda su naše najmilije odveli u Ukrajinu. Obećanja su se zapravo pokazala prazna. Mnogi se nikada neće vratiti. Pokazalo se da je mobilizacija bila strašna pogreška. Kažnjeni smo jer smo poštovali zakon. Naši ljudi svojom krvlju plaćaju dimnu zavjesu stabilnosti za većinu, a mi plaćamo svojim zdravljem i suzama”, stoji između ostaloga u apelu.
Podsjećaju i da je Putin 2024. proglasio ‘Godinom obitelji‘, što smatraju ironičnim “s obzirom na to da žene plaču bez muževa, djeca odrastaju bez očeva, a mnogi su već ostali siročad. U međuvremenu, kako navode, “sotonistički kanibal koji se vratio nakon izdržavanja zatvorske kazne bit će pušten nakon šest mjeseci, okajavši svoja serijska ubojstva u (specijalnoj vojnoj operaciji)”.
Autori apela ovdje, čini se, aludiraju na Nikolaja Ogolobjaka, koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog ritualnog ubojstva četiri tinejdžera, a kojeg je navodno pomilovao ruski predsjednik u zamjenu za njegovu službu u ratu u Ukrajini. Ogolobjak je navodno priznao da je član sotonističke sekte i osuđen je 2010. godine za ubojstvo, pljačku i oskvrnuće leša. Članovi sekte 2008. godine su navodno pržili i jeli organe svojih žrtava u njegovu stanu, prema sudskim dokumentima koje su prenosili ruski mediji.
“Naš predsjednik ipak ima smisla za humor! Naši dečki su u 15. mjesecu svojeg iskupljenja. Već su dali domovini više nego što im ona može uzvratiti. Očigledno, naša se domovina oslobađa za najbolje u društvu: manijake, alkoholičare, migrante, nečuveno bogate službenike i njihovu djecu”, stoji između ostaloga u apelu razočaranih obitelji ruskih vojnika.
Scena.ba
