U izjavi koja bi mogla dodatno uzburkati strasti u istočnoj Europi, predsjednica Moldavije Maia Sandu otvoreno je priznala da bi, u slučaju održavanja referenduma o ponovnom ujedinjenju s Rumunjskom, njezin glas bio “ZA”.
Sandu je ovu mogućnost povezala s egzistencijalnom prijetnjom koju za njezinu zemlju predstavlja Ruska Federacija, prenosi Politico.
Moldavija, država od oko 2,4 milijuna stanovnika stiješnjena između Rumunjske (članice NATO-a) i ratom zahvaćene Ukrajine, već je dugo meta onoga što stručnjaci nazivaju ruskim hibridnim ratom. Predsjednica Sandu smatra da je neutralnost luksuz koji si ova mala zemlja sve teže može priuštiti.
“Ukoliko bi se održao referendum, glasala bih za ujedinjenje s Rumunjskom”, izjavila je Sandu. “Pogledajte što se danas događa oko Moldavije. Pogledajte što se događa u svijetu. Za malu zemlju poput Moldavije postaje sve teže preživjeti kao demokracija, kao suverena država i, naravno, sve je teže oduprijeti se Rusiji.”
Zemljopisna blizina bojišnice je zastrašujuća – Moldavija se nalazi samo nekoliko sati vožnje od područja u Ukrajini koja su trenutno pod ruskom okupacijom.
Povijesni kontekst: Zašto “ponovno” ujedinjenje?
Ideja o ujedinjenju nije nova, već ima duboke povijesne korijene. Moldavija, povijesno poznata i kao Besarabija, bila je dio Rumunjske u razdoblju između dva svjetska rata, točnije od 1918. do 1940. godine.
Sudbina ovog teritorija zapečaćena je zloglasnim paktom Molotov-Ribbentrop, kada je nacistička Njemačka dala zeleno svjetlo Sovjetskom Savezu da anektira Besarabiju i sjevernu Bukovinu. To je dovelo do formiranja Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike. Tek raspadom SSSR-a, 27. kolovoza 1991. godine, Moldavija je proglasila neovisnost.
Lingvistički i kulturološki, veze su neraskidive – službeni jezik u Moldaviji je rumunjski (iako ga Ustav naziva moldavskim, Ustavni sud je presudio da je to rumunjski), a mnogi građani Moldavije već posjeduju rumunjske putovnice kako bi lakše radili u EU.
Koliko je ovaj scenarij realan?
Iako izjava Maie Sandu zvuči kao snažan politički signal Moskvi, realnost ujedinjenja je mnogo kompliciranija od samog referenduma.
- Sigurnosni kišobran NATO-a: Ujedinjenje s Rumunjskom bi automatski stavilo teritorij Moldavije pod zaštitu NATO-a i Europske unije. To je “najbrži put” u zapadne integracije, ali upravo to je crvena linija za Moskvu.
- Problem Pridnjestrovlja (Transnistrije): Glavna prepreka je separatistička regija Pridnjestrovlje, koja se nalazi na istočnoj obali rijeke Dnjestar. Ovaj teritorij de facto kontroliraju proruski separatisti još od ranih 90-ih, a Rusija tamo i danas drži tisuće vojnika i ogromna skladišta streljiva.
- Rizik od sukoba: Rumunjska bi teško pristala na ujedinjenje koje bi u njezine granice unijelo neriješen teritorijalni konflikt i rusku vojnu bazu. Bilo kakav potez prema ujedinjenju mogao bi “odmrznuti” ovaj konflikt i uvući NATO u izravan sukob.
- Podijeljeno društvo: Iako proeuropska struja jača, dio stanovništva Moldavije, posebice u regiji Gagauziji i među starijom populacijom, i dalje gaji proruske sentimente i protivi se gubljenju državnosti.
Zaključno, dok je izjava predsjednice Sandu jasan pokazatelj da Moldavija traži sve moguće načine kako bi se zaštitila od sudbine Ukrajine, put do stvarne promjene granica na Balkanu i u istočnoj Europi ostaje minsko polje geopolitike.
Scena.ba
