U prvom tromjesečju tekuće godine zabilježena je gotovo identična godišnja stopa inflacije kao u posljednjem tromjesečju 2023. godine, objavila je u svom najnovijem biltenu Središnja banka Bosne i Hercegovine. Prosječan rast cijena u BiH od dva posto, zabilježen u prvom tromjesečju, bitno je različit promatrano po entitetima. Godišnji rast potrošačkih cijena u BiH, u prvom tromjesečju 2024., bio je značajno niži (za 10,4 pp), u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
– Ipak, indeks prosječnih potrošačkih cijena još uvijek bilježi rekordne razine od kada se službeno prikupljaju podatci o cijenama u BiH, pri čemu je na kraju ožujka zabilježen prosječan rast cijena od 23,1 posto, u odnosu na prosjek 2021., odnosno prije razdoblja snažnih inflatornih šokova. Promatrajući kretanje domaćih i inozemnih prosječnih potrošačkih cijena, primjećuje se usuglašavanje rasta cijena, gdje je godišnja inflacija za prvo tromjesečje 2024. u eurozoni iznosila 2,6 posto, stoji u ocjeni navedene institucije.
Plaće i marže
Najveći godišnji rast cijena, u prvom tromjesečju, zabilježe je za kategorije potrošačke korpe: usluge restorana i hotela (7,7 posto) i ostali proizvodi i usluge (7,6 posto). Cjenovni odjeljak hrane i bezalkoholnih pića je zabilježio najnižu stopu rasta cijena (2,0 posto) od drugog tromjesečja 2021. Cjenovni odjeljak prijevoza je zabilježio godišnji pad cijena (0,8 posto) četvrto tromjesečje u nizu. Za ovu kategoriju također je zabilježen pad cijena i na tromjesečnoj razini (0,9 posto), nakon dva sukcesivna tromjesečja u kojima je zabilježen rast. Ostale kategorije potrošačke korpe su u prvom tromjesečju 2024. godine zabilježile godišnji rast, izuzev kategorije odjeće i obuće koja kontinuirano djeluje deflatorno na ukupne prosječne potrošačke cijene.
– Uslijed značajnog prisustva cjenovnih pritisaka u kategoriji uslužnih djelatnosti, procijenjena temeljna inflacija je na kraju prvog tromjesečja 2024. godine bila za 2,5 pp viša u odnosu na stopu rasta ukupnih cijena. Važno je ukazati kako su prosječne cijene pod sve većim utjecajem rasta temeljne inflacije, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Temeljna inflacija je krajem prvog tromjesečja zabilježila vrijednost od 4,5 posto, što je za 1,6 pp više od temeljne inflacije eurozone, ali i za 0,6 pp niže u odnosu na stopu rasta sa kraja prethodnog tromjesečja, navodi se.
Kategorija usluga restorana i hotela, u ožujku, zabilježila je najveći godišnji rast cijena od sredine prethodne godine, dok su kategorije rekreacije i kulture, te ostalih proizvoda i usluga također zabilježile značajne godišnje stope rasta cijena (od 4,3 posto i 6,5 posto, respektivno). Perzistentno visoke stope temeljne inflacije, koje su već krajem prvog polugodišta 2023. bile iznad stopa ukupne inflacije, uzrokovat će daljnji sindikalni pritisak za usuglašavanjem realnih primanja sa rastom životnih troškova, što može rezultirati rastom cijena dijela proizvoda, kako bi se profitna marža zaštitila od rasta troškova proizvodnje. Također, temeljna inflacija je već pod utjecajem značajnog rasta realnih plaća, koje su u ožujku zabilježile godišnji rast od 5,4 posto, ali i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima, što uzrokuje inflacijsku spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada.
Inflatorni pritisak
Na kraju prvog tromjesečja 2024. najveći doprinos ukupnom rastu cijena zabilježen je za odjeljke ostalih proizvoda i usluga, hrane i bezalkoholnih pića, te usluge restorana i hotela (doprinosi od 0,51 posto, 0,43 posto i 0,28 posto, respektivno). Cijene hrane i bezalkoholnih pića su zabilježile najniži doprinos ukupnom rastu cijena, od kraja prvog tromjesečja 2021. U usporedbi sa istim mjesecom prethodne godine, cjenovni odjeljak hrane i bezalkoholnih pića zabilježio je manji doprinos rastu cijena za 6,5 pp. Nakon što su, na kraju prethodne godine, kategorije prijevoza i režijskih troškova zabilježile negativne doprinose ukupnom rastu cijena, na kraju ožujka tekuće godine su navedene kategorije zabilježile pozitivan doprinos. U narednom razdoblju najznačajniji doprinos rastu cijena očekuje se od administrativnih cijena, prvenstveno električne energije, odjeljka hrane i prijevoza, te ostalih domaćih cijena. Rast administrativnih cijena električne energije na domaćem tržištu, uz najavljeno poskupljenje cijena za poduzetnike i stanovništvo, može dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom razdoblju.
Scena.ba
