RAT SE POSLJEDNJIH dana sasvim približio granicama Finske i Estonije. Ukrajinski napadi dronovima, od kojih su neki završili na finskom teritoriju, praktički su onemogućili pristajanje u ruskim lukama u Finskom zaljevu, Ust-Lugi i Primorsku, zapadno i sjeverno od Sankt Peterburga. A sada se pojavila i nova, sigurnosno-ekološka prijetnja.
“Kada vjetar puše s istoka, noću se čuju borbeni zrakoplovi, a danju vidimo crni dim s ruske strane”, rekao je za finsku javnu televiziju Harri Olli iz finskog naselja Virolahtija, uz samu granicu s Rusijom, jedva 50 kilometara od naftne luke Primorsk.
Teška oštećenja luka i pad izvoza nafte
Ta luka, kao i obližnja Ust-Luga, s južne strane Finskog zaljeva, nedaleko od estonske granice, bila je posljednjih dana meta napada najmanje 2500 ukrajinskih dronova. Obje luke pretrpjele su teška oštećenja, što potvrđuju satelitske snimke i fotografije na društvenim mrežama, pa je promet zaustavljen ili u najmanju ruku bitno smanjen.
Reuters procjenjuje da je zbog toga ruski izvoz nafte pao za najmanje 40 posto, a pogođena je i isporuka ugljena, žitarica i gnojiva. Primorsk, Ust-Luga i Novorosijsk na Crnom moru glavne su naftne luke u europskom dijelu Rusije. Finski mediji pišu da je Ukrajina dronovima napala i rusku energetsku infrastrukturu u okolici Sankt Peterburga.
“Ruska protuzračna obrana je u stanju visoke pripravnosti, a zračni prostor Sankt Peterburga je nekoliko puta bio zatvoren za civilni promet”, objavile su finske oružane snage te dodale da su od nedjelje tri ukrajinska drona pronađena na finskom teritoriju, a od ranog jutra traga se i za četvrtim.
Tijekom napada prošlih dana jedna bespilotna letjelica koja je doletjela iz ruskog zračnog prostora pogodila je elektranu u Estoniji, dok se druga srušila u Latviji. Tamošnje vlasti također vjeruju da je riječ o zalutalom ukrajinskom dronu.
Ukrajina se ispričala, stručnjaci skeptični
Ukrajina se službeno ispričala baltičkim državama i Finskoj zbog dronova koji su završili na njihovim teritorijima, a ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha ustvrdio je da zapravo Rusija namjerno usmjerava te bespilotne letjelice. Finski stručnjaci koje je intervjuirao televizijski kanal MTV News skeptični su po tom pitanju.
Mikko Hyppönen, direktor istraživanja u Sensofusionu, tvrtki koja razvija tehnologiju protumjera za dronove, rekao je da se dronovi koji su pali na finsko tlo teško mogu kontrolirati i preusmjeravati. Hyppönen kaže da je teoretski moguće namjerno preusmjeriti dron u zračni prostor druge zemlje, ali ne vjeruje da je Rusija to uspjela izvesti u praksi.
Finski premijer Petteri Orpo pokušao je umiriti javnost, ali je priznao i da ne postoji potpuno učinkovita obrana od dronova: “Rat se približio našim granicama. Spremni smo i nitko se ne treba bojati i brinuti. Ali moram iskreno reći da nema zemlje koja može zaustaviti baš sve dronove. Tehnologija dronova razvija se nevjerojatnom brzinom.”
Građani ne dobivaju upozorenja o dronovima
Finski mediji ističu kako je prema trenutačnim informacijama stopa uspjeha Finske oko 33 posto. Od tri potvrđena drona, samo jednog je uspjelo detektirati finsko ratno zrakoplovstvo. Ostala dva pronađena su nakon dojava građana ili pograničnih službi. Uz dozu ironije, MTV News piše da građani na mobitelima primaju upozorenja o divljim životinjama na cestama, ali ne i o dronovima koji padaju po Finskoj.
Finska javna televizija, pak, javlja da je Finski zaljev bio prepun brodova iz ruske flote u sjeni. Najmanje pedesetak tankera i drugih teretnih brodova nalazilo se na neslužbenim sidrištima ispred Primorska i Ust-Luge, čekajući na ukrcaj. U normalnim okolnostima nikad ih nema više od deset, ali zbog napada na spomenute luke i oštećenja na terminalima došlo je do zastoja.
Brodovi u sjeni i rizik od ekološke katastrofe
Većina tih tankera nalazi se na popisima sankcioniranih plovila. Drugim riječima, to su takozvani brodovi u sjeni. U vlasništvu su tvrtki s nejasnim vlasničkim strukturama, nisu adekvatno osigurani te zaobilaze međunarodne sankcije o prijevozu ruske nafte. To znači da mogu preuzeti teret samo u ruskim naftnim lukama.
“Ovakve situacije nisu poželjne, jer raste opasnost od raznih nesreća. Što ih je više takvih brodova na jednom području, to je veći rizik. A moglo bi se dogoditi da ih se okupi još više”, rekao je Magnus Winberg s Pomorske škole u finskom gradu Turkuu, dodajući da se radi o tankerima dugačkim i po 300 metara, kojima nije jednostavno upravljati na uskom prostoru.
U Finskoj i Estoniji najviše strahuju od curenja nafte u more i onečišćenja okoliša. No, Ilja Iljin, zamjenik zapovjednika finske Obalne straže u Finskom zaljevu, kaže da je sretna okolnost što su ruski tankeri prazni, odnosno tek čekaju da prime teret sirove nafte: “Jedino što trenutačno imaju u svojim tankovima su ulje za podmazivanje i pogonsko gorivo.”
“Njihovo sidrenje nije problem dok ne ometaju ostali promet ili ne oštećuju infrastrukturu uz morsko dno”, kaže Iljin za finsku javnu televiziju i objašnjava kako je nemoguće prognozirati koliko će sadašnja situacija u strateški važnim ruskim lukama potrajati:
Rusija se žuri nadoknaditi gubitke na tržištu
“Teško je reći koliko će vremena trebati za sanaciju štete. Utovar nafte u tim lukama, u kojima se ukrcava 40 posto ruske nafte za izvoz, vrlo je ograničen ili čak potpuno zaustavljen. A ne treba podcijeniti ni vjerojatnost novih napada dronovima.”
Zbog rata na Bliskom istoku cijena nafte na svjetskom tržištu trenutačno je vrlo visoka, zbog čega Rusija želi što prije ponovno uspostaviti promet. Ruske vlasti žele nadoknaditi izgubljene dane, a u takvoj situaciji postoji rizik da će se koristiti i oštećena lučka oprema, što bi moglo dovesti do izlijevanja nafte.
Scena.ba
