Lideri 27 zemalja Europske unije okupljaju se u Bruxellesu na posebnom sastanku Europskog vijeća.
Sastanak je potaknut odlukom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se distancira od sigurnosti Europe i njegovom odlučnošću da završi rat u Ukrajini prisiljavajući Kijev na ustupke Rusiji. Lideri će razmotriti nove načine financiranja obrane i ponovnog naoružavanja.
Osjetljiv trenutak za Europu
Predsjednica Kluba zastupnika S&D grupe Iratxe García izjavila je, na putu prema pre-samitu socijalista, da pozdravljaju inicijativu “Rearm Europe”, ali smatraju da je riječ samo o kratkoročnom planu. Naglasila je potrebu za daljnjim radom na izgradnji zajedničke sigurnosne i obrambene politike, istaknuvši da je Europa u “osjetljivom trenutku” te da je mir ugrožen, kako u Europi, tako i u Ukrajini.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je sinoć izvijestila vodeće europske parlamentarce o svom novom prijedlogu za obranu, koji će danas biti razmatran na summitu. García je naglasila da se Europski parlament ne smije zaobići u ovom procesu jer ima ključnu ulogu u donošenju proračuna.
Orbán protiv Macrona
Mađarski premijer Viktor Orbán, već je na početku summita izazvao politički potres. Nakon radne večere s Emmanuelom Macronom, Orbán je na društvenim mrežama objavio poruku u kojoj je Marine Le Pen nazvao budućom predsjednicom Francuske, otvoreno se suprotstavljajući Macronu prije odlaska u Bruxelles.
After meeting with both the former and current Presidents of France, it was a pleasure to meet with the future President. Thank you for the insightful discussion @MLP_officiel! pic.twitter.com/ThWhw8xSIU
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) March 6, 2025
Britanski premijer Keir Starmer, iako ne sudjeluje na sastanku, pomno prati događanja. Velika Britanija je zagovornik korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine, a Starmer je izjavio da zajedno s partnerima razmatraju mogućnost dodatnih mjera.
London također želi sudjelovati u raspravama o financiranju ponovnog naoružavanja. Ministar financija Rachel Reeves prošlog je tjedna na summitu G20 razgovarala s partnerima o mogućem modelu financiranja, dok su britanski dužnosnici pozitivno reagirali na odluku Njemačke da promijeni fiskalna pravila kako bi povećala vojni proračun.
The EP Conference of Presidents took place today in the presence of Ursula @vonderleyen in order to discuss ahead of tomorrow's special #EUCO and the Rearm Europe plan.
— European Parliament Audiovisual Service (@europarlAV) March 5, 2025
🎦 Download footage: https://t.co/gOQpC6VbWP@EP_President @EuroParlPress pic.twitter.com/XumGbEUtwp
Europa pred povijesnim izazovom
Europa je potresena Trumpovom odlukom o obustavi vojne pomoći Ukrajini, a prema Institutu Kiel, EU je od početka rata do kraja prošle godine izdvojila gotovo 62 milijarde eura vojne pomoći, što nije daleko od 64 milijarde eura koliko su izdvojile Sjedinjene Države. Među europskim zemljama, Njemačka je bila najveći donator, a prate je Danska i Nizozemska.
Analitičari vjeruju da bi europske sile zajedno mogle pokriti financijski teret nastavka pomoći Ukrajini, ali politička volja ostaje ključno pitanje.
Ovaj summit mogao bi biti prekretnica u dugogodišnjim nastojanjima da se stvori europska obrambena unija. Ursula von der Leyen iznijela je prijedlog za povećanje vojne potrošnje za 800 milijardi eura, no sada predstoji teži dio – dogovor među 27 lidera. Zemlje s visokim dugom poput Italije i Španjolske vjerojatno će tražiti dodatna sredstva u obrambenoj strategiji koja se očekuje 19. ožujka, a ovog puta njihov zahtjev podupire i Njemačka, koja je promijenila pravila o zaduživanju kako bi financirala mega plan ponovnog naoružavanja.
Hoće li Europa uložiti novac u vlastitu sigurnost?
Europske sile već dugo govore o potrebi strateške autonomije i jačanja obrane kako bi odgovorile na prijetnje s istoka i smanjile ovisnost o SAD-u. No sada je trenutak da Europa pokaže spremnost na konkretne financijske korake.
S obzirom na slabu ekonomsku situaciju u EU, pronalazak sredstava neće biti jednostavan, a dodatni izazov predstavlja manjak jedinstva unutar bloka. Prijetnja pro-ruskih lidera poput Viktora Orbána dodatno otežava situaciju, čineći ovaj summit jednim od najkritičnijih u posljednjim desetljećima.
Scena.ba
