Značajan pad procjena rasta BDP-a u ovoj, ali i sljedeće dvije godine…
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Središnja banka Bosne i Hercegovine ocjenjuje kako je rast potencijalnog BDP-a usporen, tako da je i očekivana ekonomska aktivnost u srednjem roku umjerena. Procjenjuju kako će se očekivani trend rasta ekonomske aktivnosti uspori već od četvrtog tromjesečja 2024. godine kao posljedica poplava na ekonomsku aktivnost.
Njihova prva preliminarna procjena je da bi utjecaj prirodne nepogode iz listopada na sastavnice kapitala mogao biti upola niži od učinaka koji su bili u 2014. i njihov utjecaj na potencijalni BDP je negativan.
Rast BDP-a
– Naše pretpostavke su da će se ekonomski rast usporiti već od četvrtog tromjesečja tekuće godine, te je projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,4 posto u 2024. Dinamika umjerenog ekonomskog rasta bi se mogla nastaviti i u narednom razdoblju, s tim kako se očekuje ispodprosječani rast u odnosu na prethodno desetljeće (3,0 posto). Sa aspekta konvergencije ka prosječnim razinama potrošnje u zemljama članicama EU, ovo je nepovoljan trend, koji se može preokrenuti, prvenstveno, strukturnim reformama. U naredne dvije godine projiciran je realni godišnji rast BDP-a po stopama od 2,6 posto u 2025. i 2,8 posto u 2026., što je, pogotovo za posljednju godinu, značajna revizija na niže, objavljeno je.
Procjenjuje se kako će osobna potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat u strukturi BDP-a, biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. procijenjen je na 65,3 posto, i ima trend blagog smanjenja u projekcijskom horizontu zbog većeg doprinosa ulaganja koja su pod utjecajem rekordnih stopa rasta u prvom polugodištu tekuće godine, ali i demografskih promjena i očekivanih promjena u raspoloživom realnom dohotku kućanstva. U prethodnom krugu projekcija, realna ulaganja su bila projicirana na dosta niže vrijednosti.
Međutim, kako navodi Središnja banka BiH, objavom službenih podatka za prvu polovinu godine, realni rast bruto ulaganja iznosi 20,4 posto i ova sastavnica je, na temelju stručnih procjena, znatno revidirana u njihovim projekcijama, na temelju ranijih praksi revidiranja sa objavom službene statistike o nacionalnim računima od trećeg tromjesečja.
Inflacija
Nadalje, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena je, nakon ostvarenih 6,1 posto u prošloj godini, usporila i procjenjujemo da bi mogla iznositi oko 1,8 posto u 2024. Očekuju da bi stopa inflacije mogla nastaviti kretanje po stopama do 2,0 posto do kraja projekcijskog horizonta. I ovakve stope rasta inflacije znatno su više od prosjeka za razdoblje otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH.
U odnosu na proljetni krug projekcija, godišnja stopa inflacije revidirana je na niže, za 0,8 postotnih bodova prvenstveno zbog službeno objavljenih podatka do rujna tekuće godine. Prosječan rast cijena značajno divergira po entitetima, a inflacija potrošačkih cijena u BiH je približna aritmetičkom prosjeku inflacije po entitetima, bez obzira na značajno veći 6 ponder FBiH u ukupnoj potrošnji na državnoj razini.
– Prema podacima entitetskih agencija za statistiku za rujan, u Federaciji zabilježena je godišnja inflacija od 1,3 posto, a u Republici Srpskoj od 0,4 posto. U rujnu je, na razini BiH, zabilježena godišnja stopa inflacije od 0,8 posto. Službeni podaci su pokazali neočekivano stagniranje u odjeljku režijskih troškova, te godišnji pad cijena u odjeljku prijevoza. Poskupljenje električne energije za kućanstva u FBiH i očekivani utjecaj temeljnog učinka, prvenstveno u odjeljcima režijskih troškova i prijevoza nisu jasno izraženi u službenim podacima. Samo u trećem tromjesečju, odjeljak režijskih troškova na razini BiH je zabilježio vrlo skroman godišnji rast cijena od 0,8 posto, dok je odjeljak prijevoza zabilježio godišnji pad cijena od 1,8 posto, navodi se. Do kraja godine su najavljena produženja privremenih mjera zaključavanja cijena osnovnih životnih potrepština, ali analize učinaka dosadašnjih mjera nisu ukazale na smanjenje ukupne inflacije.
Ovome dodajmo kako se naročito federalna vlast, odnosno sarajevska ‘trojka’ (SDP, NiP, NS) hvale ovom mjerom i tvrde kako itekako utječe na smanjenje inflacije. Dakle, još jedna u nizu neistina.
– Očekujemo kako će rast nominalne cijene rada, uslijed frikcija na strani ponude radne snage, povećanje cijena prijevoza, te poskupljenje električne energije, imati nešto jači utjecaj na dinamiku kretanja indeksa potrošačkih cijena u narednom razdoblju. Nadalje, na kraju projekcijskog horizonta očekuje se kako će značajan utjecaj imati rast cijena proizvoda temeljenih na fosilnoj energiji nakon uvođenja CBAM mehanizma, sukladno reguliranju emisije ugljena u međunarodnoj trgovini, što će imati poseban učinak na glavne industrijske grane poput proizvodnje baznih metala, zaključuje se u analizi Središnje banke BiH.
Scena.ba
