Nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država u srijedu je premašio rekordnih 40 bilijuna (tisuća milijardi) dolara, samo pet mjeseci nakon što je u ožujku bio na razini od 39 bilijuna.
Novi rekord dolazi nakon što je američki dug pet mjeseci prije ožujka iznosio 38 bilijuna dolara, što pokazuje ubrzano zaduživanje savezne vlade. Velik dio federalne potrošnje otpada na obranu, socijalne programe poput Social Securityja i Medicarea, kao i na kamate na rastući deficit.
Iznos od 40 bilijuna dolara ističe sukobljenost prioriteta administracije, od povećanja izdvajanja za obranu do pokušaja snižavanja cijena goriva i namirnica. Kush Desai, glasnogovornik Bijele kuće, rekao je da je Trumpova administracija “bila fokusirana na rezanje rasipanja, prijevara i zlouporaba u federalnoj potrošnji, uz ubrzavanje gospodarskog rasta kako bi se odnos duga i BDP-a Amerike kretao u dobrom smjeru”.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da rast duga već pogađa građane kroz skuplje zaduživanje za hipoteke i automobile, niže plaće zbog manjka novca za ulaganja u tvrtkama te više cijene robe i usluga. Michael A. Peterson, izvršni direktor zaklade Peter G. Peterson Foundation, poručio je: “Ako želimo poboljšati životni standard, danas i za sljedeću generaciju, sada je vrijeme da zakonodavci usmjere našu zemlju na pristupačniji i održiviji put”.
Dug je rastao kroz više predsjedničkih mandata jer država troši više nego što prikupi kroz poreze. Dodatno zaduživanje pojačano je tijekom višegodišnje pandemije COVID-19, kada je federalna vlada snažno posuđivala novac za stabilizaciju gospodarstva, a nova potrošnja odobrena je i nakon prošlogodišnjeg zakona o smanjenju poreza i javnoj potrošnji.
SAD imaju zakonski limit zaduživanja koji određuje Kongres. Bipartisan Policy Center procjenjuje da bi zemlja mogla dosegnuti granicu duga od 41,1 bilijun dolara između kraja zime i sredine ljeta 2027. godine, što bi ponovno zahtijevalo glasanje o povećanju ili suspenziji tog limita.
Scena.ba
