Američki državni tajnik Marco Rubio osvrnuo se na stanje u Bosni i Hercegovini tijekom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Američkog kongresa, potvrdivši da Sjedinjene Američke Države podržavaju talijanskog diplomata za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.
Odgovarajući na pitanja republikanskog zastupnika Keitha Selfa, koja su se odnosila na širenje NATO-a, situaciju na Kosovu i ulogu visokog predstavnika u BiH, Rubio je pokazao zavidnu upućenost u situaciju na Zapadnom Balkanu te otkrio u kojem će smjeru ići američka podrška.
“Postoji novi kandidat za visokog predstavnika u BiH kojeg ćemo podržati. Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u pomaganju da se osigura određena stabilnost na toj poziciji”, izjavio je Rubio.
Osim pitanja imenovanja, Rubio je poslao i jasnu poruku o stavu Washingtona kada je riječ o teritorijalnom integritetu i sigurnosti Bosne i Hercegovine.
“Mimo toga, ostajemo angažirani na ovoj temi, kao što ste istaknuli, a to radimo i privatno. Posljednja stvar koju želimo vidjeti je bilo kakva vrsta sukoba tamo, bilo kakva podjela, secesija ili stvari te prirode koje bi stvorile daljnji konflikt”, naglasio je američki državni tajnik.
PIC u Sarajevu i stvarna bitka iza zatvorenih vrata
Rubijeva izjava dolazi u presudnom trenutku. U Sarajevu je u tijeku dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojoj bi trebala biti donesena odluka o nasljedniku trenutnog šefa OHR-a.
Iako Rubio nije izgovorio puno ime, jasno je da se misli na Antonija Zanardija Landija, 76-godišnjeg iskusnog talijanskog diplomata. Uz njega, kao glavni kandidati pred članicama Upravnog odbora PIC-a spominjali su se Rene Troccaz i William Ruger.
Ipak, kako smo ranije pisali, rasprava o imenima, koliko god bila atraktivna za javnost, nije glavna i suštinska bitka koja se vodi na sjednici PIC-a. Najviše rasprave izaziva pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosno slobode u djelovanju, korištenju Bonskih ovlasti i potrebi za intervencijama u domaću političku situaciju.
SAD vs. Europa: Kako vide budućnost OHR-a?
Kada veleposlanici i politički direktori država članica sjednu za stol, glavno pitanje je kako bi trebao izgledati mandat visokog predstavnika u sljedećih nekoliko godina. Upravo se tu ogleda suštinsko razilaženje između SAD-a i zemalja Europe.
Pogled Washingtona: SAD na OHR u idućem razdoblju gleda kao na “praznu ljušturu”, odnosno tranzicijsku fazu koja bi na kraju kulminirala izmještanjem ili gašenjem ovog ureda. Jedino što Amerikance u ovom trenutku uistinu zanima jest rješavanje pitanja državne imovine, kako bi se krenulo u provedbu strateškog projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija. Mimo toga, SAD na OHR sve više gleda kao na teret.
Pogled Europe: S druge strane, europske zemlje na OHR gledaju kao na “nužno zlo”. U Bruxellesu i ključnim europskim prijestolnicama svjesni su da se OHR trebao ugasiti, ali da za to još uvijek nisu stvoreni uvjeti. Misija zbog koje je ova institucija osnovana još nije završena, a odlazak prije ispunjenja ciljeva mogao bi biti izrazito negativan za stabilnost BiH.
Dakle, dok su informacije u javnosti uglavnom usmjerene na imena, djelovanje budućeg visokog predstavnika, pa i samog talijanskog kandidata kojeg podržava SAD, ovisit će o konsenzusu velikih sila. Odgovor na pitanje koji je blok unutar PIC-a prevladao, dobit ćemo tek kroz djelovanje novog visokog predstavnika u prvih nekoliko mjeseci njegova mandata.
Scena.ba
