Napredovanje ruske vojske u Ukrajini značajno je usporilo tijekom rujna, posebno u Donjeckoj oblasti, objavila je agencija AFP pozivajući se na analize Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) i Projekta kritičnih prijetnji (CTP).
Usporavanje ruskog napredovanja
Prema podacima, ruske snage su u rujnu osvojile 447 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, što je primjetno manje u usporedbi s kolovozom (594 km2) i srpnjem (634 km2). Najveći pritisak Moskva je zabilježila još u studenom 2024. godine, kada je zauzeto 725 km2. Trenutno, ruska vojska u potpunosti ili djelomično kontrolira oko 19 posto teritorija Ukrajine.
Doneck kao ključno bojište
Donjecka oblast ostaje glavna točka sukoba. Tijekom rujna Rusija je ovdje osvojila 181 km2, što je jedan od najmanjih teritorijalnih dobitaka u posljednjih godinu dana. Od svibnja do kolovoza ruske snage su prosječno osvajale oko 400 km2 mjesečno, no od polovine rujna linije bojišnice u Donjecku gotovo da nisu pomaknute.
Glavni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirskij potvrdio je da je situacija na bojištu teška, posebno oko gradova Pokrovsk i Dobropilja, gdje se vode najžešće borbe. Prema ukrajinskom analitičkom projektu DeepState, Rusi su u rujnu osvojili dvostruko manje teritorija nego u kolovozu, ukupno 259 km2, što je tek 0,04 posto ukupne površine Ukrajine.
Osim Donjecka, ruska vojska je ostvarila manji prodor u Harkivskoj oblasti (100 km2) te u Dnjepropetrovskoj oblasti (80 km2), iako je ova regija i dalje gotovo u potpunosti pod kontrolom Kijeva. Posebno se izdvajaju borbe kod Novopavlivke blizu Pokrovska, gdje je zabilježen najveći ruski pomak, ali uz visoku cijenu u ljudstvu i tehnici.
Problemi kod kuće: Nestašica goriva u Rusiji
Dok se na bojištu suočava s usporenim napredovanjem, Rusija se na unutarnjem planu bori s ozbiljnim energetskim problemima. Ukrajinski dronovi posljednjih mjeseci sve češće pogađaju velike naftne rafinerije, izazivajući požare i obustave proizvodnje. Samo u rujnu su četiri rafinerije – među njima i Rosnjeftova u Rjazanju te Kinef u Lenjingradskoj oblasti – prestale s radom, a krajem mjeseca više od trećine ruskih kapaciteta bilo je izvan pogona.
Nestašica goriva već je pogodila brojne regije, od Sahalina do Krima, gdje je uvedeno ograničenje na kupnju od maksimalno 30 litara benzina po vozaču.
Kako bi ublažila krizu, Moskva planira početi s uvozom benzina iz Kine, Južne Koreje, Singapura i Bjelorusije, te razmatra ukidanje određenih ekoloških ograničenja za domaće rafinerije. Vlasti očekuju da bi na taj način mjesečno mogle nadomjestiti do 350.000 tona benzina i 100.000 tona dizela.
Udar na rusko gospodarstvo
Ukrajinski napadi na energetske objekte, uključujući i rafinerije u Samarskoj, Krasnodarskoj i Baškortostanu, pokazuju strategiju Kijeva da Moskvu, osim vojnim, pritisne i ekonomskim udarima.
Najnoviji incident zabilježen je jutros u Jaroslavlju, gdje je u rafineriji Novo-Jaroslavlj izbio požar. Vlasti tvrde da se ne radi o napadu dronom, no događaj dolazi u trenutku kada se Rusija već bori s rekordnim zastojima u preradi nafte.
Scena.ba
