Rusija iza zatvorenih vrata zahtijeva od Sjevernoatlantskog saveza (NATO) obvezu da se neće širiti na istok te preispitivanje odluka sa summita u Bukureštu 2008. godine, na kojem je obećano članstvo Ukrajini i Gruziji.
O ovim zahtjevima prvi je izvijestio ruski državni list Izvestija, pozivajući se na izvore iz ruskog veleposlanstva u Belgiji. Prema njihovim tvrdnjama, predstavnici NATO-a u prošlosti su nekoliko puta usmeno obećali da se Savez neće širiti. “Ruska Federacija inzistirat će na tome da se odgovarajući sporazumi stave ‘na papir’, uključujući i poništavanje odluka bukureštanskog summita. Sva usmena uvjeravanja o neširenju bloka, koja su sami predstavnici NATO-a davali u prošlosti, zaboravljena su i ignorirana u trenutku kada im je to odgovaralo”, citira Izvestija svoj izvor.
Osim toga, Moskva zahtijeva reviziju obećanja iz 2008. godine, kada je NATO otvorio vrata budućem članstvu Ukrajine i Gruzije. Iako je šef NATO-a Mark Rutte ranije tvrdio da će Ukrajina jednog dana postati članica, ruski pritisak u Ženevi ima za cilj to trajno spriječiti.
Nije riječ samo o Ukrajini
Osim Ukrajine i Gruzije, ruski mediji spominju i Azerbajdžan, Armeniju i Moldaviju kao “najbliže susjede Rusije” s kojima NATO surađuje, a čiju budućnost Moskva želi kontrolirati. Rusija već okupira gruzijske regije Južnu Osetiju i Abhaziju, kao i moldavsko Pridnjestrovlje, što ovim zemljama ionako značajno otežava put prema članstvu u NATO-u.
Ruski list u egzilu, The Moscow Times, navodi da su Rusi ovaj zahtjev iznijeli na pregovorima u Ženevi, gdje se ovih dana sastaju ukrajinsko, rusko i američko izaslanstvo u pokušaju postizanja mirovnog dogovora. Slične informacije prenosi i poljski portal Onet.
Podsjeća se i da je Vladimir Putin, prema navodima Reutersa, još prošle godine u okviru mogućeg mirovnog sporazuma zahtijevao pravnu obvezu NATO-a o neširenju, kao i pravno utvrđenu neutralnost Ukrajine. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump ranije je odbacio ideju o skorom članstvu Ukrajine.
Mit o “prekršenim obećanjima”
Ruski narativ o “izdaji Zapada” temelji se na tvrdnjama da je tijekom pregovora o ujedinjenju Njemačke 90-ih godina dano obećanje da se NATO neće širiti na istok. Međutim, bivši čelnik SSSR-a Mihail Gorbačov potvrdio je da takva obveza nikada nije dana u pravno obvezujućoj formi. “Tema širenja NATO-a uopće nije bila razmatrana niti pokrenuta tih godina”, izjavio je Gorbačov 2014. godine.
Iako postoje zapisi da su diplomati SAD-a i Njemačke razgovarali o tome da se vojna infrastruktura ne bi trebala širiti na istok, to nikada nije formalizirano kao obećanje Rusiji koje bi zabranilo postsovjetskim zemljama da biraju svoj put.
Ironično, dok Kremlj širenje NATO-a navodi kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu, upravo je ta agresija dovela do toga da su Švedska i Finska – zemlja s kojom Rusija dijeli dugu granicu – postale nove članice Saveza.
Scena.ba
