Dođe li do “kritične ugroze” ruskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, čak i napadom “konvencionalnim oružjem”, to će biti “povod za uporabu nuklearnog oružja”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, obrazlažući pred ruskim Vijećem nacionalne sigurnosti novu verziju i dopunu ruske nuklearne doktrine.
Putin je još ljetos najavio izmjene doktrine, a sada se prvi put spominje da bi nuklearni arsenal mogao biti aktiviran ako bi postojala prijetnja ruskoj državi, i to ne nužno kao odgovor na “tuđi” nuklearni napad, nego je dovoljan i napad “običnim oružjem”. Tako je ruski predsjednik podigao ljestvicu prijetnji.
U “ažuriranoj” verziji dokumenta predlaže se da se, kako navodi Putin, “agresija protiv Rusije od strane bilo koje nenuklearne države, ali uz sudjelovanje ili potporu nuklearne države” smatra njihovim zajedničkim napadom na Rusiju. Prema Putinu, navodi BBC, novim nacrtom nuklearne doktrine proširit će se kategorija država i vojnih saveza protiv kojih će se “provoditi nuklearno odvraćanje”. Ruski je predsjednik naveo, kako ističe kao najvažnije detalje moskovski Komersant, da će se “agresija bilo koje nenuklearne države na Rusiju uz potporu nuklearne države smatrati napadom na Rusiju” te da će “pouzdane informacije o lansiranju oružja za napad na Rusiju izazvati nuklearni odgovor”.
Komersant naglašava kako je Putin upozorio da “Rusija zadržava pravo uporabe nuklearnog oružja i u slučaju napada na Bjelorusiju”. To se odnosi na sporazum o Saveznoj državi Rusije i Bjelorusije, koji podrazumijeva “obostranu pomoć” te da se napad na jednu članicu Savezne države smatra napadom i na drugu. Ove su izmjene donesene zbog mogućeg “odobrenja” Ukrajini da zapadnim dalekometnim projektilima ATACMS i Storm Shadow može gađati vojne ciljeve duboko u ruskom teritoriju.
Doduše, u vezi s ovom izmjenom ima nekoliko dvojbi, o kojima smo, između ostalog, pisali u tekstu o Putinovim crvenim linijama, objavljenom u subotnjem Magazinu. Putin je komentirao da bi moguće odobrenje Ukrajini za korištenje dalekometnih projektila izmijenilo “suštinu sukoba” u Ukrajini i da to znači “izravno uplitanje NATO-a u napad na Rusiju”. Dakle, ozbiljno ga je zabrinula mogućnost da mu u dosegu ukrajinskog oružja bude “pola teritorija” europskog dijela Rusije, pa i sama Moskva, pogotovo nakon upada u Kursku oblast. Podsjetimo, uporabom taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini još prije godinu i pol je prijetio njegov bliski suradnik Dmitrij Medvedev koji je to i ponovio više puta. Ne treba zaboraviti da tim istim dalekometnim projektilima već nekoliko mjeseci Ukrajina gađa Krim, koji je Rusija anektirala još 2014. godine, pa iz Moskve nisu dolazile tako “grozomorne prijetnje” kao sada kad su u dometu ciljevi na “pravom ruskom teritoriju”.
Pavel Aksjonov, vojni analitičar ruske redakcije BBC-ja, navodi da bi “nova nuklearna doktrina” mogla biti u koliziji s nedavnim izmjenama Ustava, odnosno promjenama ruskih granica, jer je prošle jeseni Rusija prisvojila još četiri ukrajinske regije: Donecku, Luhansku, Zaporišku i Hersonsku. Pomalo ironično kaže kako “su ruske granice maglovite i nejasne” te nije sasvim razvidno, s obzirom na to što smo spomenuli da se dalekometne rakete već koriste za gađanje tih područja, koji točno teritorij Putin ima u vidu kada govori o “nuklearnom odgovoru”.
“Izmjene su toliko općenite da mogu zbuniti i dovesti u nepriliku rusko državno i vojno vodstvo”, ističe Aksjonov, osvrćući se na činjenicu “da se ne zna dokud sežu ruske granice”. Prema njegovim navodima, ukrajinski F-16 već djeluju na okupiranim ukrajinskim područjima koja su anektirana, pa se pita “znači li to da će njihova sljedeća misija iznad tih područja biti povod za uporabu nuklearnog oružja, odnosno izazvati treći svjetski rat” i hoće li Storm Shadow, kada sljedeći put pogodi cilj na Krimu, biti “povod za armagedon”.
Osim toga, Aksjonov napominje da ukrajinske bespilotne letjelice gotovo svakodnevno napadaju ciljeve po “pravoj Rusiji”, pa su doletjele čak i do Moskve. Aksjonov to spominje jer je Putin u svom obraćanju rekao kako bi Rusija mogla razmotriti korištenje nuklearnog oružja i “nakon pouzdanih podataka o masovnom lansiranju projektila i bespilotnih letjelica”. Što će, pita se Aksjonov, učiniti kada se to dogodi prvi put nakon izmjena nuklearne doktrine. I na kraju postavlja dilemu koju može imati Kremlj – što će za njih biti primarno i što će prvo “omanuti”: doktrina ili Ustav. Ruski neovisni vojni analitičar ipak kaže da se Putin dosad “samo” razbacivao prijetnjama i ugrozama prema Ukrajini i Zapadu i nije išao dalje, ali sada “iza tih prijetnji ipak stoji konkretna nuklearna doktrina”.
Navikli smo da od početka agresije na Ukrajinu Putin i njegovi kremaljski (Dmitrij Medvedev, Sergej Lavrov) i medijski jastrebovi (Vladimir Solovjov, Margarita Simonjan) stalno prijete nuklearnim oružjem i mogućnošću trećeg svjetskog (nuklearnog) rata. Mnogi misle da su to samo puste prijetnje, što su nedavno rekli i poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski i šef CIA-e William Burns, ali to je bilo do izmjene doktrine koja je izazvana, očito, najavom da će Zapad, odnosno SAD i Velika Britanija odobriti Ukrajini uporabu svojih dalekometnih projektila. Podsjetimo, u dometu bi, prema zapadnim obavještajnim izvorima, bile čak 254 ruske vojne mete. S druge strane, Mihailo Podoljak, savjetnik šefa Ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, smatra da je ovim izmjenama i prijetnjama “Putin dosegnuo dno” te “potpuno poljuljao reputaciju”, piše agencija Interfax-Ukraina. “Čovjek koji je pokrenuo ‘trodnevnu specijalnu vojnu operaciju‘ danas drhtavim rukama s lista papira čita: ako nas provociraju konvencionalnim oružjem, onda ćemo nuklearno oružje koristiti protiv država koje ga ne posjeduju. To je apsolutno reputacijsko dno”, prenosi Podoljakove riječi Interfax-Ukraina.
Naime, prema svemu što radi i kako se ponaša, Putin će ratovati dok je živ, odnosno dok je na vlasti, jer očito više bez rata ne može i ne zna. A zna da je nuklearno oružje ono čime može “efikasno” prijetiti jer izaziva bojazan od nuklearne kataklizme, što je jedino čime još može “zadiviti” svijet. Konačno, podsjetimo da dio njegovih političkih i medijskih ratnohuškačkih jastrebova otvoreno zagovara uporabu nuklearnog oružja ako bi se Rusija suočila s porazom u ratu protiv Ukrajine. Na tom očaju igraju.
Rusiji tako preostaje da maše nuklearnom opasnošću jer je i sama svjesna kako nema drugih potencijala ni resursa da eventualno može zaratiti s NATO-om, čime također stalno prijeti. U Kremlju su svjesni da je NATO ekonomski, vojno, politički i u ljudskom potencijalu puno jači, a da su oni u dvije i pol godine iscrpljujućeg rata izgubili stotine tisuća ljudi, što poginulih što ranjenih, doveli svoju ekonomiju na rub recesije, a nisu zauzeli niti jedan veliki ukrajinski grad, primjerice ni Harkiv koji je samo 35 kilometara udaljen od ruske granice. Herson, koji su uspjeli zauzeti, napustili su nakon godinu i pol.
Tako je Putinu preostala samo ona vječna strašna apokaliptična prijetnja atomskom bombom kao jedinim “argumentom” koji kremaljski režim još ima u svojim rukama. Nije, naravno, malo, puno je to, i cijeli svijet mogu povući u ambis, ali to govori o njima i stanju u kojem se nalazi ruski režim.
scena.ba
