Ukrajinska tajna služba tvrdi da je ruska vojska ovih dana na Krimu razmjestila najnovije proturaketne sustave S-500 Prometej kako bi pokrila važne objekte na tom okupiranom ukrajinskom polutoku. Kijev smatra da je raspoređivanje S-500 strateški potez kojim Moskva želi zaštititi vitalne infrastrukture od sve učestalijih ukrajinskih napada u cilju zaustavljanja logistike između Rusije i Krimskog poluotoka. No, osim zaštite ključnog logističkog pravca i eksperimentalne uloge nove tehnologije u borbenim uvjetima, raspoređivanje S-500 moglo bi imati i širu stratešku namjenu. Evo čemu je riječ.
General-pukovnik Kiril Budanov, šef Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva obrane Ukrajine, izjavio je za ukrajinske medije da su se u gradu Kerču pojavili ‘najnoviji elementi’ sustava S-500 kako bi zaštitili Krimski most. ‘Ovo će, u načelu, biti eksperimentalna primjena. Kerčki most se uvijek koristi i dokle god postoji, koristit će se’, dodao je šef ukrajinske tajne vojne službe.
Tim riječima je, slažu se mnogi, ukazao koliko je most važan Rusima, ali i dao naslutiti da bi ta spona između anektiranog Krima i kontinentalne Rusije mogla ponovno postati cilj ukrajinske vojske. Pritom valja podsjetiti da je Budanov u rujnu prošle godine izjavio da je Krimski most stalno na meti Ukrajinaca te da će to i biti sve dok ne bude u potpunosti srušen.
Most kao glavna logistička kompomenta je zapravo par paralelnih mostova, jednim za cestovni promet te drugim za dvokolosiječnu željeznicu. Proteže se preko Kerčkog tjesnaca između poluotoka Taman u Krasnodarskom kraju u Rusiji i poluotoka Kerč na Krimu. Rusi su ga izgradili nakon ankesije Krima početkom 2014., a koštao je oko 4 milijarde dolara. Most je dužine 19 kilometara, što ga čini najdužim mostom u Europi.
Ukrajinci su nakon otvorene ruske agresije napali most u više navrata. Početkom listopada 2022. zabilježena je eksplozija koja je uzrokovala urušavanje cestovnog dijela mosta i izbijanje požara na željezničkoj pruzi. Ruska vlada je četiri i pol mjeseca kasnije objavila da je obnovila cestovni dio mosta, a tri mjeseca kasnije i onaj željeznički. Sredinom srpnja dogodila se još jedna eksplozija u blizini mosta, također prouzročivši urušavanje ceste, a što se ponovilo i sredinom kolovoza. Kijev je u oba navarata preuzeo odgovrnost za napade, a Rusima je trebalo dva mjeseca za novu obnovu mosta.
Brani i Moskvu
Ukoliko je Moskva doista instalirala sustav S-500 na Krimu, to bi značilo da je taj proturaketni štit po prvi put u svojoj povijesti spreman za borbu. Ne bez razloga jer S-500 pruža značajne sposobnosti protuzračne obrane, posebno protiv balističkih projektila kakve Ukrajina odnedavno ima u svojem arsenalu. Radi se o sustavima zemlja-zrak kratkog dometa (ATACMS) tipa M39 Block I, po prvi put viđenih u Ukrajini prošlog listopada, ali i sličnim sustavima srednjeg dometa kakvi su navodno stigli na bojišnicu u travnju ove godine.
Ukrajinski Glavni stožer izvijestio je krajem svibnja da su sustavi ATACMS, isporučeni kao donacija iz Sjedinjenih Država, uspješno potopili dva ruska vojna trajekta u Crnom moru. Ta su plovila bila kritična za prijevoz ruskih trupa i opreme koji su išli na prve crte bojišnice, osobito tijekom prekida prometa na mostovima. Prema pojedinim izvorima iz Ministarstva obrane Ukrajine, Kijev sada, osim prvobitnih ATACMS s bojnim glavama kazetnog streljiva, posjeduje nove rakete s jediničnom rasprskavajućom bojnom glavom i blizinskim upaljačem. Projektili u takvoj kombinaciji bez problema mogu uništiti robusnije strukture poput Krimskog mosta.
S-500 Prometej je najnapredniji ruski protuzračni sustav velikog dometa, dizajniran da zamijeni trenutni protubalistički raketni sustav A-135, raspoređen u silosima oko Moskve i nadopuni postojeće raketne sustave zemlja-zrak dugog dometa S-400 Trijumf, koji su učestalo bili na meti Ukrajinaca. Postavljanje S-500 na Krimu čine se logičnim iz ruske perspektive, jer taj sustav pruža dodatni sloj zaštite, posebice od potencijalnih napada balističkim projektilima kakve navodno, bez smetnji, može otkriti na udaljenostima do 2000 kilometara.
Amplitude u efikasnosti
Rusija je premijerno prikazala ispaljivanja iz S-500 u srpnju 2021. godine. Tijekom testiranja u blizini Astrahana u južnoj Rusiji, raketa ispaljena iz S-500 uspješno je oborila balistički projektil koji je glumio neprijatelja. Sustav je ranije, prema navodima Moskve, pogodio metu udaljenu 480 kilometara. Prema ruskim državnim medijima, S-500 ima maksimalni domet od 595 kilometara, može istovremeno ciljati 10 meta, dok mu je vrijeme odziva od tri do četiri sekunde, što je kraće od S-400.
Sustav S-500, koji je razvila korporacija za zračnu i svemirsku obranu Almaz-Antej, konstruiran je za presretanje širokog spektra prijetnji, uključujući interkontinentalne balističke rakete, hipersonične rakete i lovce pete generacije. Konceptualni razvoj S-500 temeljio se na razdvajajnu zadaća protuzračne i raketne obrane, što je rezultiralo stvaranjem jedinstvenog sustava s odvojenim sastavnicama protuzračne i raketne obrane s vlastitim zapovjednim mjestima, radarima, lanserima i projektilima.
Prema pojedinim obavještajnim podacima, S-500 još uvijek koristi protuzračne rakete 40N6 iz prethodnog S-400, tako da njihovo uvođenje neće radikalno promijeniti situaciju, osim što mogu presretati ukrajinske ATACMS projektile. Ukoliko pak S-500 počne koristiti rakete zemlja-zrak tipa 77N6-N, Rusi imaju zajamčenu obranu od projektila srednjeg i dugog dometa, uključujući balističke i hipersonične mete pri brzinama do 7 kilometar u sekundi i na visini od 200 kilometara. Pritom se za gađanje ciljeva na udaljenosti do 600 kilometara koristi sustav za samonavođenje temeljen na vlastitom radaru s aktivnim elektroničkim skeniranjem.
Valja naglasiti da postavljanje ovog proturaketnog štita na trasporteru 10×10 ima dodatnu ulogu. Vojni analitičari sugeriraju da bi prisutnost S-500 mogla odvratiti NATO-ove obavještajne, nadzorne i izviđačke misije, prisiljavajući ih da zbog moćnog radara ruskog sustava djeluju na većim udaljenostima. Uz to, razmještanjem S-500 povećava se i ranjivost Zapada na rusko elektroničko ratovanje, no hoće li ga Moskva iskoristiti na Krimu, zasad najviše ovisi o ustrajnosti Ukrajinaca da prekinu opskrbu otetog Krima.
Scena.ba
