Američki arsenal ozbiljno je iscrpljen nakon sedam tjedana rata s Iranom, a zbog nedostatka ključnih projektila SAD su pod rizikom u slučaju potencijalnog sukoba s Kinom.
Kao što je već poznato, Donald Trump je priopćio da Sjedinjene Američke Države produžuju primirje s Iranom, i to na zahtjev pakistanskog feldmaršala Asima Munira i premijera Shehbaza Sharifa. Američka administracija odlučila je pričekati “jedinstven prijedlog” iranskih vlasti, za koje je Trump naveo da su “ozbiljno podijeljene”.
Iako je američki predsjednik naglasio da je naredio vojsci da nastavi blokadu Hormuškog tjesnaca i ostane “spremna u svim aspektima”, obustava vatre i povratak ključnih pregovarača (J. D. Vancea, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera) u Washington mogli bi biti više od običnog diplomatskog manevra. Stanka bi američkoj vojsci mogla poslužiti kao prijeko potreban predah, s obzirom na to da su skladišta naoružanja gotovo ispražnjena.
Frapantne brojke
Prema novoj analizi koju je proveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), a koja se u potpunosti podudara s povjerljivim podacima Pentagona, američka vojska je tijekom sukoba s Iranom potrošila goleme količine najnaprednijeg naoružanja.
Brojke iz analize su frapantne. Za samo sedam tjedana borbi, američka vojska je potrošila:
Najmanje 45 posto zaliha raketa za precizne udare (Precision Strike Missiles),
Najmanje polovicu zaliha presretačkih projektila THAAD (dizajniranih za rušenje balističkih raketa),
Gotovo 50 posto zaliha raketa za sustave protuzračne obrane Patriot.
Pored toga, ispaljeno je oko 30 posto ukupnih zaliha krstarećih raketa Tomahawk te više od 20 posto projektila JASSM (zrak-zemlja dugog dometa), kao i projektila SM-3 i SM-6.
Veća ranjivost
Iako SAD kratkoročno posjeduju dovoljno bombi i projektila za nastavak borbenih operacija protiv Irana ako nestabilno primirje propadne, stručnjaci upozoravaju na mnogo veću opasnost. Količina preostalog kritičnog streljiva više nije dovoljna za suprotstavljanje protivnicima slične moći u bliskoj budućnosti – prije svega Kini.
— Velika potrošnja streljiva stvorila je prozor povećane ranjivosti u zapadnom Pacifiku — rekao je za CNN Mark Cancian, umirovljeni pukovnik američkih marinaca i jedan od autora izvješća CSIS-a.
Iako je Pentagon ranije ove godine potpisao ugovore za proširenje proizvodnje, Cancian ističe surovu realnost: “Bit će potrebne jedna do četiri godine samo da se zalihe obnove, a zatim još nekoliko godina da se prošire tamo gdje trebaju biti.”
Službeni stav Pentagona zvuči mnogo optimističnije od analiza neovisnih stručnjaka. Glasnogovornik Sean Parnell poručio je da vojska “ima sve što joj je potrebno za izvršenje operacija u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere”, dodajući da SAD posjeduju “dubok arsenal sposobnosti”.
Ova računica o ispražnjenim zalihama stoji u oštrom kontrastu s nedavnim tvrdnjama Donalda Trumpa da Americi ne nedostaje oružja, iako je od Kongresa zatražio dodatna sredstva upravo za nabavu novih projektila.
— Streljiva na najvišoj razini imamo mnogo, ali ga čuvamo. To je mala cijena koju moramo platiti kako bismo ostali na samom vrhu — rekao je Trump prošlog mjeseca opravdavajući zahtjev za financiranje.
Ipak, demokrati na Capitol Hillu i vojni vrh od samog početka upozoravaju na ovakav scenarij. Još prije početka sukoba, načelnik Združenog stožera, general Dan Caine, upozorio je Trumpa da bi dugotrajna vojna kampanja mogla ugroziti zalihe, posebno one namijenjene potpori Izraelu i Ukrajini.
Najbolji opis situacije dao je demokratski senator iz Arizone Mark Kelly: “Iranci imaju sposobnost napraviti mnogo dronova Shahed i balističkih raketa te imaju goleme zalihe. U jednom trenutku ovo postaje čisti matematički problem. Odakle ćemo nabaviti streljivo za protuzračnu obranu?”
Scena.ba
