Uoči samita Triju mora u Dubrovniku, pod posebnim je povećalom projekt Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske. S jedne strane očekuje se konačan potpis i zeleno svjetlo za početak gradnje, dok s druge i dalje dolaze signali da odluka nije zaključena i da ključna pitanja ostaju otvorena.
Hitnost dobivanja svih suglasnosti za potpisivanje međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske lako je razumjeti ako se u obzir uzmu namjere bosanskohercegovačkih predstavnika da ovu priču okončaju za nekoliko dana na velikom poslovnom forumu u Dubrovniku. Protivljenja ovome nije bilo ni na jednoj razini vlasti. Hrvatska je itekako zainteresirana, no upitno je jesu li spremni i za konačni potpis. O svemu će u Dubrovniku razgovarati stari znanci, Borjana Krišto i Andrej Plenković.
“Podržavamo taj projekt jer će se time pridonijeti energetskoj sigurnosti i opskrbi plinom BiH, a u tom smislu naš LNG terminal na Krku još dodatno pomaže u sigurnosti i stabilnosti u ovoj teškoj energetskoj krizi u cijelom svijetu”, rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske.
No, nižu se nedoumice stručne javnosti kada je riječ o načinu donošenja odluka u projektu Južne interkonekcije. Hoće li nas hitnost procedura stajati kasnije? Brojna pitanja ostaju neodgovorena dok se užurbanim korakom priprema proceduralni teren za postavljanje cijevi. Stara je priča i da postoje dvojbe o stručnosti glavnog investitora, američke tvrtke AAFS.
“Ovdje se nastoji dati pravo tvrtki iz Wyominga koja je registrirana prije otprilike godinu dana – mislim da ju je registrirao gospodin koji je odvjetnik predsjednika Trumpa – da se bez natječaja, bez uobičajenih procedura, dodijeli projekt. To je, naravno, neuobičajeno i to je protiv onoga što europski standardi ili standardi Europske unije nalažu”, istaknuo je Nedim Makarević iz Vijeća stranih investitora u BiH.
Haris Plakalo iz Europskog pokreta u BiH je dodao:
“Izostavio se iz tog segmenta BH-Gas koji je nadležan kao državna tvrtka za protok plina kroz BiH, ali naravno svi projekti koji dolaze i koji imaju za cilj jačanje infrastrukture su dobrodošli, a posebno projekt plinovoda koji će svakako BiH učiniti manje ovisnom o ruskim energentima”.
Nije neobično i da je Bruxelles odlučio progovoriti. Razočarani su što ovakve hitnosti i odlučnosti nije bilo i kada je riječ o europskom putu. Bosanskohercegovačke vlasti propustile su iskoristiti milijunska bespovratna sredstva za različite projekte koja su im se nudila kroz Plan rasta, a očito je i da su okrenuli leđa europskim obvezama za energetski zeleniju i čišću budućnost.
“Naravno da ja uočavam da pozornost ide na neka druga pitanja poput energetske diverzifikacije koja je naravno izuzetno važna za BiH. Vama je jasno da je značajan korak ako BiH napravi odmak od ovisnosti o ruskom plinu i mi to uočavamo, ali s druge strane također uočavamo i napore koje mi ulažemo sa svoje strane. U sljedeća dva tjedna potpisat ćemo s domaćim vlastima dva vrlo važna ugovora za pokretanje dviju značajnih vjetroelektrana”, objasnio je Luigi Soreca, veleposlanik EU u BiH.
Amerikanci su uspjeli ono što Bruxellesu već godinama ne polazi za rukom – da u samo nekoliko mjeseci unutar BiH pomire sve stavove upravo na pitanju Južne interkonekcije. Diplomatska ofenziva Europske unije na najvišoj razini, produljivanje rokova, prihvaćanje lažnih obećanja bh. vlasti – ništa nije uspjelo kako bi se napravili minimalni koraci ka otvaranju pregovora. Dok SNSD odbija svako zakonsko rješenje koje se tiče EU, oko američke investicije uopće nisu imali dilema.
Scena.ba
