Naoružani selfie štapovima i telefonima, turisti hrle u Santorini sa svih strana – u gumenim čamcima golemih prekookeanskih brodova, autobusima koji vijugaju po strmim padinama, na magarcima po uskim kamenim ulicama.
Neki hrabro podnose popodnevnu vrućinu kako bi pronašli dobro mjesto među bijelim kućama i crkvama s plavim kupolama gdje zatim satima čekaju da gledaju slavni zalazak sunca na grčkom otoku. Kako sunce zalazi, mnogi im se pridružuju, stišćući se uz litice ili na balkone, s kamerama spremnim za snimanje.
– Ovo mi je san još od srednje škole – kazala je američka turistkinja Maria Tavarez (40).
Za brojne od 20.000 stalnih stanovnika Santorinija, nekada idilični otok ljupkih sela i netaknutih plaža uništen je, međutim, masovnim turizmom.
Dok protesti protiv pretjeranog broja turista izbijaju u drugim popularnim turističkim destinacijama, uključujući Veneciju i Barcelonu, Santorini predstavlja, međutim, jedan od najočitijih primjera kako mnoštvo posjetilaca može uticati na mjesto.
Vlasti na otoku pridružile su se drugim turističkim žarištima pozivajući na ograničenje broja posjetilaca.
Sve veći broj stranih turista – oko 3,4 miliona – posjetilo je otok prošle godine, prema riječima gradonačelnika Nikosa Zorzosa – vršeći pritisak na njegovu zastarjelu infrastrukturu i tjerajući otočane s tržišta nekretnina.
Zorzos kaže da je godinama insistirao kod vlasti da ne dopuste niti jedan dodatni krevet na otoku i predložio je ograničenje broja posjetilaca s kruzera na 8.000 dnevno, s oko 17.000.
– U najboljem je interesu naše zemlje da postoji granica – kazao je on, prenosi Reuters, piše Fena.
Scena.ba
