Južna interkonekcija: Političke prepreke i rokovi za energetsku neovisnost
Svi ključni politički akteri, barem deklarativno, podržavaju projekt Južne interkonekcije. No, interesi su različiti, a sada se postavlja i pitanje hoće li apelacija Lidije Bradare o ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji usporiti realizaciju? S druge strane, čuju se poruke da izgradnja plinovoda mora početi 2026. godine.
U veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u BiH danas u jutarnjim satima bit će održan sastanak o Južnoj interkonekciji na kojem će Ministarstvo energetike predstaviti plan realizacije projekta. Kako N1 doznaje, sastanak će se održati u 10:30 sati.
Ovo je važan korak jer će se točno odrediti datumi implementacije. O ovom hodogramu aktivnosti raspravljat će politički lideri, a iz ministarstva očekuju da projekt Južne interkonekcije bude završen za dvije godine.
Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:
“Budimo iskreni, mnogi su licitirali da će to trajati 3-4 ili više godina. Naš prijedlog je da 31. 12. 2027. godine projekt bude završen i pušten u rad. Zašto taj datum? Jer od 1. 1. 2028. godine ruski plin više ne može dolaziti ovamo.”
No, već se naziru prepreke. Nakon što zastupnici iz HDZ-a u siječnju nisu podržali Zakon o južnoj interkonekciji, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara sada je uputila Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona zbog, kako je navedeno, povrede poslovnika. Ovo je jasan znak da HDZ ne odustaje od svog prijedloga formiranja novog poduzeća za plin, kažu stručnjaci za energetiku. Pravni razlozi za osporavanje Južne interkonekcije ne postoje, smatra Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije. U svemu vidi političke veze s Rusijom.
Zijad Bećirović, IFIMES:
“Traže se politički razlozi, a poznato je da su HDZ u Hrvatskoj te HDZ BiH kao sestrinska stranka u tijesnoj vezi s Rusijom. Na neki se način vrši nepravda Srbiji kada se nju stalno optužuje za veze s Rusijom; slobodno mogu reći da su veze HDZ-a u pojedinim aspektima s Ruskom Federacijom veće i snažnije.”
Realizacijom Južne interkonekcije BiH više neće biti ovisna o ruskom plinu. BiH će se tako povezati s terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku. Dugoročno gledano, moguće su i povoljnije cijene za građane.
Almir Bećarević, stručnjak za energetiku:
“BiH ima faktor 0 što se tiče sigurnosti opskrbe, to je ocjena Energetske zajednice. S ovim projektom postotak se diže na 70 %. Dobivamo diverzifikaciju izvora opskrbe. Plinovod preko kojeg se trenutno opskrbljujemo ugrožen je odlukom EU-a u smislu uvoza prirodnog plina, a starost mreže je skoro 50 godina.”
Podsjećamo, prije mjesec dana dogovoreno je da će američki investitor ovaj projekt u potpunosti financirati i njime upravljati kroz koncesiju ili suradnju s Vladom FBiH. Očekuju se zbog toga i izmjene Zakona jer trenutne odredbe to ne predviđaju.
Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:
“Najmudrije je bilo predložiti, što je i usvojeno, da sve što se bude radilo treba biti spremno za vodik (hidrogen). Dakle, kompletan projekt Južne interkonekcije bit će spreman za vodik. U planu je da i postojeća plinska infrastruktura u idućem razdoblju bude prilagođena vodiku.”
Sigurno je da će se politička borba nastaviti i u području energetike. U ovim trenucima, kažu iz Vlade Federacije, rano je licitirati koja će američka tvrtka izvoditi radove. Poznato je da će dobiti koncesiju na 30 godina. Plinovod je dug oko 180 kilometara i predstavlja spajanje BiH na europsku mrežu.
Scena.ba
