Klix.ba saznaje da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt planira u narednih šest mjeseci nametnuti zakon o državnoj imovini.
O tome je već obavijestio članice Upravnog odbora za implementaciju mira (PIC). I u samom nametanju načelno ne bi bilo ništa sporno, s obzirom da se na usvajanje ovog zakona u Parlamentu BiH čeka godinama, da i tu ne postoje određeni sporni detalji.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, iz dva nezavisna izvora, Schmidt na sjednici PIC-a nije dobio podršku Turske i Francuske, ali ne jer se te zemlje protive samom nametanju, već zbog sadržaja zakona.
Načelna ideja visokog predstavnika je da u budućem, nametnutom zakonu o državnoj imovini ostavi prostor za selektivan pristup državnoj imovini. To se konkretno odnosi na činjenicu da bi se državna imovina mogla tumačiti na različite načine, odnosno raspolaganje tom imovinom.
Prema toj zamisli imovinom koja je od interesa u kontekstu investicija moglo bi se raspolagati bez potrebe suglasnosti državnog nivoa.
Naravno, ovdje se postavljaju pitanja o tome tko bi i na koji način definirao koja je to imovina od interesa za investicije i koja se daje na raspolaganje. No, ako se promatra Schmidtovo stajalište državne imovine u Varešu, onda je jasno u kojem smjeru bi i budući zakon mogao biti konstruiran.
Podsjetimo, Schmidt je u izvještaju za Vijeće sigurnosti UN-a, kojeg će u narednim danima predstaviti, kritiziranu odluku Ustavnog suda BiH, koji je poništio odluku Vlade FBiH da se britanskoj kompaniji izda koncesija u općini Vareš na državnom zemljištu za krčenje šume i rudarenje.
Upravo to bi mogao biti putokaz i budućeg zakona, kako bi se “ubile dvije muhe jednim udarcem”, a to znači donijeti zakon o državnoj imovini, a opet ostaviti prostor za investitore koji onda sa nižim nivoima vlasti mogu koristiti imovinu od interesa.
Podsjetimo, Bosni i Hercegovini pripada cjelokupna državna imovina, a entiteti i drugi nivoi vlasti mogu biti vlasnici imovine koja im je potrebna za vršenje nadležnosti.
Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna i tako će biti dok Parlament BiH ne donese zakon ili dok visoki predstavnik ne nametne zakon.
Državna imovina BiH je ona koja joj je pripala sporazumom o sukcesiji iz 2001. godine te ona kojom je upravljala Socijalistička Republika BiH do 1991. godine.
Riječ je o zračnom prostoru, vodama, morskoj obali, poljoprivrednom i šumskom zemljištu, javnim putevima, ulicama, trgovima, te željezničkoj, elektroprenosnoj, telekomunikacijskoj i drugoj mreži.
