Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za Večernji list govorio je o aktualnoj političkoj krizi, izbornom integritetu, rješavanju pitanja državne imovine, ali i o Izbornom zakonu te presudama Europskog suda za ljudska prava.
Schmidt je poručio da će, unatoč opstrukcijama, učiniti sve da se na izborima ispoštuje volja birača. Visoki predstavnik je BiH opisao kao “zemlju propuštenih prilika”, ali ističe da je država, unatoč političkim razlikama, spremna za EU. Upozorava na opasnost globalnih previranja u kojima bi “male vode”, poput zapadnog Balkana, mogle proći nezapaženo, posebno kritizirajući zapaljivu retoriku iz Banje Luke.
Jedna od ključnih tema intervjua bila je integritet izbornog procesa. Visoki predstavnik bio je kategoričan kada je riječ o tehničkim izmjenama i uvođenju skenera na izborima planiranim za 4. listopada.
— Međunarodna zajednica jako je zainteresirana za ovo pitanje. Prošle godine osigurao sam da financijska sredstva budu dostupna. Znam da ćemo u nadolazećim tjednima, pa sve do izbora, imati različitih problema, ali do sada smo svaki uspjeli riješiti. Nećemo odustati — poručio je Schmidt.
Na pitanje tko vrši opstrukcije, odgovorio je diplomatski, citirajući Bibliju da su “važna djela, a ne riječi” te da će se tek na djelima vidjeti tko uistinu podržava poštene izbore.
Izborni zakon
Govoreći o Izbornom zakonu i zahtjevima Hrvata u BiH, Schmidt je istaknuo da rješenja iz Neuma od prije tri godine “nisu bila loša” te da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u FBiH, bez razdvajanja biračkog tijela. Ipak, posebnu pozornost privukao je njegov stav o presudama Europskog suda za ljudska prava.
— Također, ne slažem se s pristupom gospodina Kovačevića pred Europskim sudom za ljudska prava. Teško mogu zamisliti da BiH u doglednoj budućnosti ima Ustav bez multietničkog pristupa — izjavio je Schmidt, dodavši da se ovo osjetljivo pitanje mora prepustiti domaćim političarima i da bi volio izbjeći korištenje bonskih ovlasti u tu svrhu.
Državna imovina: Kada je Dodik bio “mlađi”, htio je razgovarati
Rješavanje statusa državne imovine i dalje je na čekanju, a Schmidt krivca vidi u nedostatku kompromisa. Priznao je da je politika zabrane raspolaganja imovinom, koju su uveli njegovi prethodnici Ashdown i Petrič (Petritsch), ustavno nužna, ali ekonomski kontraproduktivna.
— BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja ovo nije riješila. I u Republici Srpskoj postoje vrlo sposobni čelnici i političke stranke, međutim, nisu uspjeli riješiti to pitanje — kazao je Schmidt.
Posebno je izdvojio dvojicu političara iz RS-a koji su ranije bili spremni na dijalog: — Dopustite mi da spomenem Mladena Ivanića. I Milorada Dodika, kad je bio mlađi.
Iako su odnosi sa SNSD-om danas napeti, Schmidt podsjeća da je nekada s Dodikom imao vrlo konstruktivnu suradnju dok je bio ministar u vladi Angele Merkel. Problem SNSD-a danas, prema njegovim riječima, leži u tome što Bosnu i Hercegovinu “više toleriraju nego što je aktivno podržavaju”.
Pohvale Borjani Krišto
Za razliku od svojih prethodnika Valentina Inzka i Christiana Schwarz-Schillinga, Schmidt ističe da nije smijenio nijednog izabranog dužnosnika jer smatra da 30 godina nakon Daytona to nije pravo rješenje. Ipak, oštro je kritizirao opstrukcije kada je u pitanju europski novac.
Kao pozitivan primjer naveo je predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, koja, kako kaže, čini sve da osigura sredstva iz europskog Plana rasta, dok SNSD te procese opstruira.
— Kada bi političari u mojoj zemlji propustili priliku za milijune eura, morali bi za to odgovarati. Gdje su u BiH ona neugodna, kritička pitanja upućena političarima? — upitao je visoki predstavnik.
Južna interkonekcija i spas BHRT-a
Visoki predstavnik u BiH pružio je snažnu potporu projektu Južne plinske interkonekcije, naglašavajući da opskrba energijom u BiH ne smije ovisiti o ruskom Gazpromu. Apelirao je na Europsku uniju da podrži ovaj projekt, unatoč ograničenjima iz tzv. “Zelenog plana” (Green Deal), jer BiH treba sigurnu kombinaciju izvora energije.
Kada je u pitanju sudbina javnog RTV servisa (BHRT), Schmidt je poslao jasnu poruku: — Ne smijemo dopustiti da se BHRT ugasi. Međutim, teško je osigurati stabilno financiranje u situaciji u kojoj izostaju potrebne reforme. Rješenje mora biti rezultat političke odluke — zaključio je Schmidt, nagovještavajući da se o ovom problemu mora otvorenije razgovarati.
Što se tiče njegova odlaska iz BiH, Schmidt je poručio da će ostati sve dok može davati konkretan doprinos, a da najviše nade polaže u otvaranje pregovora s EU-om, što bi postupno smanjilo ulogu OHR-a, a u konačnici dovelo i do odlaska EUFOR-a.
— Mnogo nade polažem u otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom. I kad počnu ti pregovori, možemo početi sa smanjivanjem utjecaja visokog predstavnika. Stoga i potičem domaće političare da donose što veći broj odluka. Činjenica je da, kada ne bude potrebe za visokim predstavnikom, to znači da je zemlja u jako dobrom stanju. Tada neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, pa, ako smijem reći, ni za EUFOR-om. Građani to zaslužuju i zaslužuju da radimo na tome — zaključio je on.
Scena.ba
