U povijesnom arhivu Samostana sv. Frane franjevaca konventualaca u Cresu hrvatski filozof i filolog iz Würzburga u Njemačkoj Zvonko Pandžić nedavno je pronašao nekoliko inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine, za koje se pokazalo da su pripadale Marku Maruliću.
Pandžić je, inače, otprije poznat domaćoj javnosti po iznimnim otkrićima Marulićevih rukopisa. Godine 2009. objavio je knjigu Nepoznata proza Marka Marulića, u kojoj je identificirao izgubljenu zbirku rukopisa koju je Marulić pisao za svoju sestru Elviru (Biru), a 2021. godine u Dubrovniku je objavio prvo kritičko izdanje Judite koje iz temelja mijenja dosadašnje interpretacije tom važnog Marulićeva djela, piše Novi list.
Marulićeva oporuka
Poznato je da je Marulić svojom oporukom, koju je sastavio 1521. godine, oko 200 knjiga ostavio prijateljima, franjevcima na Poljudu, dominikancima i pustinjacima na Marjanu, a najveći dio njegovi su opunomoćenici trebali prodati i dobivenim novcem nahraniti sirotinju i izbjeglice.
Nakon Marulićeve smrti knjige su otkupile bogatije obitelji i samostani. Pandžić je posljednjih godina otkrio više inkunabula iz Marulićeve oporuke u samostanskim knjižnicama, poneke i u javnima, pa je krenuo u potragu po samostanima na jadranskim otocima.
Vrlo važne inkunabule, rukopise, slike i note otkrio je kod franjevaca na Košljunu, u Kamporu na Rabu i u Hvaru, pa je bio siguran da i creski franjevci moraju imati nešto od Marka Marulića.
Do sad je sigurno identificirao četiri inkunabule kao Marulićeve. Prije svega to je zbirka korizmenih propovijedi dominikanca Gabriela Barlette iz 1497. godine, te važne inkunabule rimskih klasika iz Marulićeve oporuke, povjesničara Salustija, pjesnika Vergilija i pisca Kvintilijana.
Tiskane su između 1472. i 1482. godine i obiluju rubnim i interlinearnim bilješkama, a na unutarnjoj strani prednje korice Vergilijevih djela su i brzopotezni crteži crnom tintom.
Posebno je važna inkunabula Gabriela Barlette s naslovom ‘Sermones quadragesimales’, tiskana u Brescii 1497. godine. U Barlettinu djelu ima i jedan rukopisni dodatak, pjesma koja započinje sa ‘Zdrav prisveti križu’ i tematski odgovara Velikomu petku.
Dodatni dokaz
Pandžić smatra da je creska inkunabula dodatni dokaz da je autor prijevoda propovijedi upravo Marko Marulić što neki hrvatski filolozi osporavaju.
U arhivu i knjižnici franjevačkog samostana u Cresu Pandžić je pregledao još dvije inkunabule i naslove nekih cinquecentina (postinkunabula) koje bi također mogle potjecati iz Marulićeve biblioteke. No, kako creski franjevci čuvaju nekoliko stotina cinquecentina valja ih sve pregledati, posebno one koje Marulić po naslovima nabraja u svojoj oporuci ili ih citira u svojim tiskanim i djelima u rukopisu.
Za konačan popis Marulićevih knjiga u Cresu nužno je daljnje istraživanje koje traži dosta vremena, ali Pandžić je najavio da će to pokušati ostvariti već tijekom ove godine, navodi Novi list.
Prošlu je godinu, podsjetimo, u povodu 500. godišnjice smrti velikog europskog humanista i oca hrvatske književnosti Marka Marulića, Vlada Republike Hrvatske proglasila Godinom Marka Marulića.
Diljem Hrvatske raznim se programima obilježio taj veliki jubilej, na znanstvenim skupovima predstavljen je Marulićev opus i njegova ključna uloga u oblikovanju hrvatskog kulturnog identiteta, ali proučavanje Marulićevog rada, od iznimnog značaja za hrvatsku književnost i kulturnu baštinu, i dalje se nastavlja.
Scena.ba
