Bernard Quintin, iskusni diplomat i rođeni stanovnik Bruxellesa, suočava se s jednim od najtežih izazova u svojoj karijeri — zaustaviti rastuće nasilje povezano s drogom u belgijskoj prijestolnici.
Nakon dva desetljeća međunarodnih diplomatskih misija, od Brazila i Burundija do Poljske i europskih institucija u srcu Bruxellesa, početkom godine iznenada je imenovan ministrom unutarnjih poslova i sigurnosti.
Njegov zadatak je provesti reformu policije i smanjiti kriminal, unatoč ozbiljnim preprekama. Ministar se mora nositi s manjkom proračunskih sredstava, dubokim nepovjerenjem prema saveznim intervencijama u lokalne poslove, političkom paralizom regije i otporom lokalnih političara.
“Bruxelles je u katastrofalnom stanju”, rekao je Quintin za Politico iz svog ureda na Rue de la Loi.
Kao rođeni Bruxellois, kaže da grad voli zbog njegove jedinstvene kombinacije urbane energije i lokalnog duha. No istovremeno kritizira njegovu zapuštenost, loše upravljanje i kriminal. Posebno ga zabrinjava činjenica da Bruxelles, čak gotovo godinu dana nakon izbora, još uvijek nema funkcionalnu regionalnu vladu.
“Mislim da je to skandal”, rekao je Quintin, član Reformističkog pokreta (MR), najjače briselske stranke na izborima u lipnju 2024.
Rastući val nasilja
Samo dva dana nakon što je preuzeo dužnost u veljači, Quintin je morao otići na mjesto pucnjave u metrou Clemenceau. Bio je to početak niza nasilnih incidenata. Tijekom 2024. godine u Bruxellesu je zabilježeno čak 90 pucnjava, s devet smrtno stradalih.
“Koordinacija među policijskim službama mora se temeljno poboljšati”, rekao je ministar.
Belgijska savezna vlada planira objediniti šest briselskih policijskih zona u jednu jedinstvenu policiju, s ciljem bolje učinkovitosti. No lokalni čelnici u Bruxellesu oštro se protive tom prijedlogu, smatrajući da bi takva centralizacija udaljila policiju od građana i ignorirala stvarne probleme poput manjka ljudstva i sredstava.
BrusselsIzvor: Profimedia / Autor: Werner Lerooy / Alamy
Neki tu reformu vide kao pokušaj flamanske dominacije nad većinski frankofonim Bruxellesom. Kritičari tvrde da je to politički projekt flamanskih nacionalista, što dodatno potpiruje već postojeće jezične i regionalne tenzije. Svjestan političkog minskog polja, Quintin svejedno želi djelovati brzo. Planira prijedlog poslati u parlament do Dana državnosti, 21. srpnja, a reformu provesti do 2027.
“Bruxelles je jedini veliki belgijski grad s više policijskih službi. Ta anomalija mora se ispraviti. Koordinacijski problemi koji se javljaju svaki put kad nešto krene po zlu – tada ih više ne bi bilo”, rekao je.
U pokušaju da umiri zabrinute gradonačelnike, naglasio je da policija mora ostati prisutna u svakoj općini. Također razmatra novi model financiranja i prijedlog da država preuzme dio dugova policijskih zona.
U borbi protiv droge treba postojati lanac odgovornosti
Quintin želi udariti na sve dijelove lanca trgovine drogom – od proizvođača i krijumčara do dilera i krajnjih korisnika.
“Pretjerujem, ali trenutno smo skoro u situaciji gdje netko dođe, otvori svoju stolicu, stolić i suncobran, i prodaje drogu kao da je na plaži”, rekao je.
Predlaže taktiku “VIP – very irritating police” kako bi se razbili ustaljeni obrasci trgovine drogom i smanjila profitabilnost dilanja.
Policija u BrusselsuIzvor: Profimedia / Autor: Belga / ddp USA
Ujedno smatra da i korisnici moraju snositi odgovornost.
“Ako kupujete marihuanu, kokain ili heroin, sudjelujete u tom lancu i snosite dio krivnje. Moramo educirati, objasniti, spriječiti – ali u nekom trenutku moramo i kazniti“, objasnio je.
Politička blokada i sukobi s federacijom
Bruxelles već 11 mjeseci nema regionalnu vladu, a proračunski problemi postaju sve ozbiljniji. Premijer Bart De Wever izjavio je da bi, ako Bruxelles zatraži dodatna sredstva, “postupio kao MMF i uveo stroge uvjete za reorganizaciju”. Takva izjava izazvala je val kritika u glavnom gradu.
Ilustracija / Bart De Wever, belgijski premijerIzvor: Profimedia / Autor: Dirk Waem / Zuma Press
Ahmed Laaouej, čelnik briselskog ogranka socijalističke PS stranke, odgovorio je da De Wever zvuči kao “nacionalist i separatist koji tretira Ustav kao papirnatu maramicu”.
Kao član savezne vlade i istovremeno kao lokalni političar s dubokim vezama u Bruxellesu, Quintin se našao na vrućem političkom terenu. Iako smatra da Bruxelles nije pravedno financiran, upozorava: “Jasno je da savezna razina neće ubacivati novac poreznih obveznika u bezdan, a da se stvari ne dovedu u red.”
Međutim, protivi se ideji da Flandrija i Valonija preuzmu zajedničku upravu nad Bruxellesom. “To bi značilo negaciju Bruxellesa kao zasebne regije – a ja bih se tome protivio, bez obzira na stavove drugih u vladi ili u mojoj stranci.”
“Nisam ni Flamanac ni Valonac, ja sam Bruxellois. Rođen sam u Bruxellesu, moji roditelji su rođeni u Bruxelles. To je grad kojem se uvijek vraćam kako bih udahnuo, nakon godina provedenih u inozemstvu”, rekao je.
Scena.ba
