Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno izdvaja od 51 do 100 eura, dok, s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Iako je prosječna plaća značajno niža nego u susjednoj Hrvatskoj, a cijene svakodnevnog života gotovo jednake, štednja nije strana ni građanima BiH.
Porast na godišnjoj razini
Zanimljivo je naglasiti kako se sve veći broj njih izdvojeni novac odlučuje oročiti na dulje razdoblje. Prema podacima Centralne banke BiH, novac koji stanovništvo ove zemlje izdvaja za “crne dane” konstantno se uvećava, a u godini dana, unatoč rastu cijena, uštedjeli su gotovo 1,5 milijardi KM. Tako su ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju rujna 2024. godine iznosili 16,94 milijarde KM, što je više za 1,42 milijarde KM ili 9,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kako navode iz Centralne banke BiH, depoziti stanovništva imaju najveći udio u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 51,6%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu financiranja i funkcioniranja banaka. – Ako promatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju rujna 2024. godine iznose 5,31 milijardu KM ili 31,4% od ukupnih depozita stanovništva i veći su na godišnjoj razini za 15,6%. Važno je naglasiti da dugoročno oročeni depoziti stanovništva bilježe porast na godišnjoj razini od 16,7%, što je siguran znak stabilnosti bankarskog sektora i rezultat pokrenutih akcija dosta visokih kamatnih stopa iznad 3% na oročenu štednju, štednju s posebnim pogodnostima kao isplata kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope itd. Depoziti po viđenju stanovništva na kraju rujna 2024. godine iznose 3,63 milijarde KM ili 21,4% od ukupnih depozita stanovništva i manji su na godišnjoj razini za 9,9%.
Depoziti u BiH
Transakcijski računi stanovništva iznose 7,99 milijardi KM ili 47,2% od ukupnih depozita stanovništva i veći su za 16% na godišnjoj razini – naveli su iz Centralne banke BiH. Kada je riječ o valutnoj strukturi ušteđenog novca, iz Centralne banke navode kako ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 9,53 milijarde KM, što čini 56,3% udjela, uglavnom zbog velikog udjela transakcijskih računa stanovništva u KM u iznosu od 7,21 milijardu KM, depoziti u eurima i u KM s valutnom klauzulom vezanom uz valutu euro iznose 6,70 milijardi KM ili 39,6%, a depoziti u ostalim stranim valutama 707 milijuna KM ili 4,1% od ukupnih depozita stanovništva. – Promatrano na godišnjoj razini, depoziti stanovništva u KM na kraju rujna 2024. godine bilježe porast od 14,6%, a depoziti u stranim valutama 3,1% – zaključili su iz Centralne banke BiH. Ako uzmemo u obzir podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, prema kojem BiH ima 3,531.159 stanovnika, i podijelimo s 1,42 milijarde KM, ispada da je svaki stanovnik BiH u proteklih godinu dana uštedio 402,1 KM. Ipak, realnost je drugačija. Većina građana u BiH nema dovoljna novčana primanja kako bi izdvajala sredstva za štednje, gotovo 50 posto ih živi na rubu siromaštva, a štedjeti može tek manji broj.
Scena.ba
