Sve češće presude za klevetu protiv novinara u BiH otvaraju pitanje – štiti li pravosuđe ugled ili guši slobodu medija. U Sarajevu se o tome raspravljalo na skupu koji su organizirali Centar za istraživačko novinarstvo i Balkanska istraživačka mreža BiH. Upozorili su da pojedine sudske odluke mogu imati ozbiljne posljedice po pravo javnosti na informiranost.
U fokusu su sve češći sudski postupci za klevetu protiv novinara, urednika i medija. Na okruglom stolu u Sarajevu upozoreno je da pojedine presude mogu imati izravan utjecaj na slobodu izražavanja i rad medija u Bosni i Hercegovini.
“Nastala je prilična pomutnja u sudskoj praksi. Sudovi različito reagiraju na to. Ono što je meni važno jest posebno potenciranje SLAPP tužbi, dakle tužbi koje se pokreću da bi se novinare, najjednostavnije rečeno, ušutkalo”, smatra Vlado Ademović, odvjetnik.
Posebno zabrinjavaju odluke koje nalažu brisanje novinarskih tekstova, što se smatra jednom od najrestriktivnijih mjera. Stručnjaci upozoravaju da takva praksa može ograničiti ne samo rad medija, već i pravo javnosti da bude informirana.
“Posebno pitanje je nedavna odluka, po prvi put u BiH, kojom je sud naložio da se potpuno ukloni jedan tekst. Mislimo da to nije u skladu s preporukama Europskog suda za ljudska prava i da je to iznimno problematičan način postupanja”, ističe Denis Džidić, BIRN BiH.
Zbog takvih postupaka upozorava se i na šire posljedice po novinare i njihov rad.
“Svako momentalno optuživanje za klevetu jedan je vid prijetnje i institucionalne cenzure. Novinari se povlače iz određenih tema jer su izloženi sudskim procesima koji su dugotrajni”, upozorava Lejla Bičakčić, Centar za istraživačko novinarstvo.
Sudionici ističu potrebu usklađivanja domaće sudske prakse sa standardima Europskog suda za ljudska prava, kako bi se osigurala ravnoteža između zaštite ugleda i slobode izražavanja.
Scena.ba
