Fotografija jelovnika s legendarnog broda “Galeb”, datiranog 1. siječnja 1977. godine, izazvala je veliko zanimanje na društvenim mrežama.
Na požutjelom papiru zabilježeni su obroci namijenjeni posadi prvoga dana nove godine, otkrivajući mali, ali zanimljiv detalj svakodnevice na plovilu koje je ostavilo dubok trag u povijesti bivše Jugoslavije.
Objava je privukla pozornost korisnika iz cijele regije, podsjetivši ih na razdoblje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i potaknuvši znatiželju o tome kako je izgledao život na nekadašnjem školskom brodu Jugoslavenske ratne mornarice.
Široj javnosti “Galeb” je najpoznatiji kao plutajuća rezidencija Josipa Broza Tita, s koje je jugoslavenski predsjednik odlazio na brojna državna putovanja i primao visoke strane dužnosnike.
Ovoga puta u središtu pozornosti nisu bili politički susreti, državni posjeti ni velika povijesna zbivanja, već nešto mnogo jednostavnije i svima blisko: hrana.
Što se našlo na jelovniku prvoga dana 1977. godine?
Sačuvani jelovnik donosi prilično jasan uvid u obroke koji su se posluživali na brodu na samom početku 1977. godine. Ponuda je bila jednostavna, ali raznolika, a posebno se ističe ručak, koji je uključivao nekoliko jela i priloga.
Za doručak su posluženi čaj i kranjska kobasica sa senfom. Ručak je bio znatno obilniji: juha od kostiju, bečki odrezak, prženi krumpir, pirjani grašak, salata od cikle i kolač.
Večera je, za razliku od ručka, bila skromnija. Na jelovniku su se našli jetrena pašteta i voćni kompot.
Iako se na prvi pogled radi o običnom popisu jela, fotografija je mnogima zanimljiva upravo zato što otkriva detalj koji se rijetko može vidjeti u povijesnim zapisima – što se doista jelo na brodu koji je desetljećima bio važan dio jugoslavenskog političkog i diplomatskog života.
Simbol jugoslavenske pomorske povijesti
“Galeb” je bio mnogo više od običnog broda. Njegova je povijest obilježena brojnim preobrazbama, a s vremenom je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola jugoslavenske pomorske i diplomatske povijesti.
Izgrađen je 1938. godine u talijanskom brodogradilištu kao brod za prijevoz banana. Nakon Drugog svjetskog rata, 1951. godine, obnovljen je i preuređen za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice. U godinama koje su uslijedile dobio je novu ulogu postao je brod s kojeg je Josip Broz Tito putovao u inozemstvo i susretao se s brojnim svjetskim državnicima.
U ožujku 1953. Tito je upravo “Galebom” krenuo u svoj prvi posjet Velikoj Britaniji. Tijekom sljedećih godina na brodu je putovao još 14 puta, posjetivši 18 zemalja na trima kontinentima – Europi, Aziji i Africi – te uplovivši u 29 luka, piše Telegraf.
Tko je sve boravio na Titovu brodu?
Palubom “Galeba” prolazili su brojni državnici, članovi kraljevskih obitelji i drugi ugledni gosti. Među njima su bili britanski premijer Winston Churchill, etiopski car Haile Selassie i marokanski kralj Hasan II.
Brod je ugostio i predstavnike nesvrstanih zemalja, visoke vojne dužnosnike, istaknute znanstvenike te poznate umjetnike. Među slavnim imenima koja se povezuju s „Galebom” bila je i holivudska glumica Elizabeth Taylor.
Tijekom desetljeća brod je tako postao mnogo više od prijevoznog sredstva. Bio je mjesto diplomatskih susreta, razgovora i druženja, ali i simbol Titove politike međunarodnih odnosa. Posljednje Titovo putovanje „Galebom” zabilježeno je 1979. godine.
Scena.ba
