Iako u posljednjih nekoliko godina raste povjerenje stranih ulagača u Bosnu i Hercegovinu, potrebno je provesti niz reformi koje bi u budućnosti pomogle da zemlja privuče značajniji broj investicija iz inozemstva.
Iz dosadašnje prakse u kontaktu s stranim investitorima možemo zaključiti da postoji povjerenje stranih investitora o ulaganju u BiH, što potvrđuje i podatak o porastu stranih investicija od 2021. godine, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA.
Kako kažu, porast investicija u najvećoj je mjeri registriran kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora koji uspješno posluju u BiH. Međutim, dodaju, u BiH je potrebno provesti niz reformi koje utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti (procedura) u smislu pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih dozvola i priključaka za električnu energiju i sl.
Endemska korupcija, složeni zakoni…
Inozemni ulagači zamjeraju složenu administraciju i korupciju što pokazuje i izvješće Američkog State Departmenta u kojem se navodi da je BiH otvorena za inozemna ulaganja, ali da bi uspjeli investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure.
– BiH se suočava s problemima koji su navedeni u izvješću State Departmenta. Međutim, predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH su u kontaktu s investitorima kako bi pomogli u otklanjanju prepreka, a sve u cilju privlačenja stranih investicija u BiH, navode iz FIPA-e. Ističu da je za poboljšanje poslovne klime u BiH, potrebna suradnja i angažman svih razina vlasti. Pritom napominju da bi efikasnije reformske promjene svakako doprinijele otvaranju novih radnih mjesta, većoj stopi zaposlenosti, što bi sveukupno imalo pozitivan utjecaj na gospodarstvo u BiH.
Na pitanje koliko su iznosila izravna ulaganja iz SAD-a, odgovaraju kako su prema podacima o stanju direktnih stranih investicija (DSI) u BiH, koje objavljuje Centralna banka BiH, direktne investicije iz SAD zaključno s 31. prosinca 2022. godine iznosile 71,6 milijuna maraka ili 36,6 milijuna eura. Prema registriranim investicijama, Amerika je dvadeseta na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH, s učešćem 0.41 posto u ukupnim izravnih inozemnih investicija (17,4 milijardi maraka), kažu iz FIPA-e.
Pojašnjavaju i da investicije iz SAD u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježile značajnije iznose, a iznos ulaganja iz SAD-a je zabilježen s negativnim predznakom u 2009., 2010., 2016., 2018. i 2019. Ukupne investicije iz Amerike su smanjene, te je učešće u ukupnim direktnim investicijama u BiH smanjeno s 1,2 posto iz 2007. ili 0,9 posto iz 2013. na 0,3 posto u prosincu 2019. ili 0,4 posto u prosincu 2021. i 2022 godine. S obzirom na to da se značajnije američke investicije realiziraju preko europskih kompanija koje su u njihovom vlasništvu, iz FIPA-e napominju da je važnost investicija iz SAD-a veća od registriranog sudjelovanja, a nadaju se i da će u narednom periodu doći do povećanja investicija registriranih iz SAD-a u BiH.
U što se najviše ulagalo?
Strani ulagači su tradicionalno najviše investirali u financijski sektor, telekomunikacije i trgovinu na veliko. Prema priopćenju Središnje banke BiH, promatrano po djelatnostima za BiH, najviše ukupnih stranih investicija je registrirano u oblasti financijskih usluga (3,42 milijardi maraka), zatim u oblastima telekomunikacija (1,75 milijardi maraka) i trgovinu na veliko (1,68 milijardi maraka), te se na ove tri oblasti odnosi gotovo 40 posto stranih investicija.
Preliminarni podaci za period siječanj – rujan 2023. potvrđuju nastavak pozitivnog trenda iz prethodnih godina i povećanje izravnih stranih investicija u našu zemlju.
Kada je u pitanju ova godine, iz FIPA-e ističu da su u 2024. izgrađeni proizvodni pogoni Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši i GS-RAMA Prozor-Rama, kao i izložbeno-poslovni objekt Porsche BH u Blažuju. Uz Lidl, u izgradnji su i proizvodni objekti ASTA Bosnia d.o.o. Cazin, PMP Jelšingrad – FMG d.o.o. Gradiška i BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres.
Dodatno, uz Natron-Hayat, Maglaj značajne su i reinvesticije drugih kompanija sa stranim vlasništvom u unapređenje i modernizaciju proizvodnje, navode iz FIPA-e i napominju da su također najavljene značajne investicije i interes stranih ulagača u obnovljive izvore energije.
Koje su zemlje najviše ulagale u BiH?
Najviše ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2023. u BiH bilo je iz Rusije, Nizozemske, Hrvatske, Velike Britanije, Turske, Njemačke. Zemlje Europske unije (EU 27) u preliminarnom iznosu izravnih inozemnih investicija za spomenuto razdoblje 2023. u BiH sudjeluju sa 45,3 posto (iznos 653,1 milijuna maraka). Kada su u pitanju izravna strana ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine, iz FIPA-e kažu kako ti podaci još nisu dostupni.
Prema prvim dostupnim podacima SBBiH, a u okviru statistike platnog bilansa, neto financijska pasiva za direktne investicije u prvom kvartalu 2024. je iznosila 509,40 milijuna maraka i veća je za četiri posto u odnosu na isti kvartal 2023. kada je iznosila 489,64 milijuna maraka. Kao i u prethodnim godinama reinvestirane zarade imaju značajno sudjelovanje, te su u razdoblju siječanj – ožujka 2024. procijenjene sa 307,6 milijuna maraka i sudjeluju sa 60,4 posto u ukupnom iznosu.
U ožujku 2024. godine su objavljeni podaci platnog bilansa za 2023. Prema podacima SBBiH u okviru statistike platnog bilansa, neto financijska pasiva za izravne investicije u 2023. je iznosila 1,708.5 milijuna maraka od čega su reinvestirane zarade procijenjene sa 957,3 milijuna maraka. Reinvestirane zarade imaju značajno sudjelovanje koje je u 2023. iznosilo 56 posto od ukupnom iznosu.
Prema prvim preliminarnim podacima (s procijenjenim zadržanim zaradama) izravne inozemne investicije su veće 15,8 posto u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2022. bilo 1,475.3 milijuna maraka).
Scena.ba
