Središnje izborno povjerenstvo BiH u razdoblju prije početka izborne kampanje, za preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa te plaćenju političku promociju izrekla je više od 200 tisuća maraka kazni. Inače, predviđene su kazne od 3 tisuće do 30 tisuća maraka. Problem je što dosadašnje kazne stranke nisu odvratile od kršenja zakona. Može li se to promijeniti?
Društvene mreže za promociju političkog narativa i programa postale su primamljive za mnoge kandidate na ovogodišnjim lokalnim izborima. Stoga su društvene mreže i internet platforme bile pod budnim okom SIP-a BiH. Izrečeno je 59 sankcija, a sporni sadržaj s mreža, od 25, uklonilo je njih 18. Da svoj promo preuranjenje kampanje ukloni, SIP je naredio i ministru unutarnjih poslova Federacije BiH Rami Isaku, te izrekao kaznu od 6000 maraka.
Isakova ‘pravila’
-Od momenta kada smo obaviješteni da skinemo spot mi smo imali roka 8 dana da skinemo spot, mi smo skinuli spot, nije točno da nije skinut. Imali smo obavezu da platimo kaznu, kazao je Ramo Isak, ministar unutarnjih poslova FBiH.
Međutim, spot posto na Youtubeu?
-Tako jen ali vi na YT imate mogućnost da skinete spot i da vratite, ne piše da se izbriše, pojasnio je Isak, javlja BHRT.
Jasno je – novčane kazne za političare nisu odvraćajućeg karaktera i da su za njih preniske. SIP BIH nikome nije izrekao maksimalnu kaznu od 30 tisuća maraka. Izmjenama Izbornog zakona BiH predviđeno je i da se ukloni ime kandidata s kandidatske liste i poništi ovjera političke stranke. I unatoč sankcijama, opet se ne poštuju zakoni Bosne i Hercegovine. I ovaj Isakov odgovor trebao bi biti jasna poruka nadležnima da do u detalje moraju propisati sankcije, inače nemaju smisla. Šehić poručuje – i početi.
-Ja mogu sve jer imam moć, jer imam fotelju, a vi nećete moći, to je najgora poruka koja se moze poslati. Tako da bi trebalo u narednom periodu, dok se ovo sve završi, dopuniti, izmijeniti izborni zakon bih, možda predvidjeti neke nove sankcije jer čak i sa onom najtežom sankcijom da se kod višestrukih povratnika primjenjuje se i ta vrsta sankcija – poništavanje ovjere na učešće na izborima, jer vidimo da su mnogi rekli da nije njima nikakav problem plaćati novčane kazne, izjavio je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”
Premale sankcije
Veliki su problem male sankcije, smatraju u Koaliciji Pod lupom. Jer višestuki povratnici u kršenju izbornog zakona, mogli su, navode, biti kažnjeni i do 12 puta više. Sankcije ih moraju boliti, poručuju kako bi prestali kršiti zakon. Iako je SIP BiH zaprimio više od 1400 prigovora, nevladin sektor im spočitava da ne sankcioniraju odgovorne, prvenstveno za zloupotrebu javnih resursa.
-Mislim da razumijete zašto, kada spomenem toliki broj prigovora, mi imamo pravni odjel u kojem trenutno sjedi 5 pravnika prema tome to nije dovoljno za procesurianje, a nastojimo sve postići u rokovima i moramo tražiti prioritete ,ali ne mogu da prihvatim optužbe da SIP ne radi i da bilo koga štiti, pojasnila je Irena Hadžiabdić, predsjednica SIP-a BiH
I je li onda realno očekivati nove, dodatne izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine u ovakvoj političkoj atmosferi koje bi značile mnogo oštrije kazne? Naročito, jer same izmjene zavise od volje i dogovora političara.
-Pa bili smo djeca i nikad nismo brali onaj prutić koji najviše boli, neće oni nikad izglasati zakon koji če da odsječe granu na kojoj sjede i neće nikad izglasati zakon koji će da ih pošalje u zatvor i pravo je čudo što su ikada otvorili državni zatvor, jer će pojedini tamo da završe, kazao je sociolog Vladimir Vasić.
A ukoliko brojne političare ne bole novčane kazne i ne žele pooštravati sankcije, trebali bi razmisliti o tome da su birači ti koji imaju moć sankcija – 6. listopada. Jer politički komfor može biti uzdrman glasom građana.
Scena.ba
