Od ekonomskih reformi i poboljšanja konkurentnosti i poslovnog okružja, izgradnje društva znanja, preko jačanja borbe protiv organiziranog kriminala pa do demokratske kontrole i nadzora u obrambenom i sigurnosnom sektoru; suradnja BiH s NATO savezom uključuje čitav spektar aktivnosti koje nisu izravno vezane uz obranu, a to je segment o kojemu se premalo govori u javnom diskursu.
Večernji list imao je uvid u dokument Program reformi BiH za 2022. koji predstavlja osnovu suradnje između BiH i NATO-a, a koji ne prejudicira pitanje članstva u Sjevernoatlantskom savezu, no kroz koji se jasno definiraju obveze i zadaci koje BiH mora napraviti u procesu produktivnih odnosa sa Savezom.
Zasigurno će dio ovih pitanja biti na dnevnom redu skorašnjeg posjeta glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga BiH na koji se gleda kao na nastavak ojačavanja suradnje Saveza s BiH, zemljom koja ima strateški značajnu ulogu u sigurnoj arhitekturi jugoistoka Europe.
Poslovno okružje
Dokument je podijeljen u pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, obrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja i pravna pitanja, a pritom je značajan fokus upravo na ekonomiji i reformama koje trebaju dovesti do stabilnijeg i uspješnijeg društva u BiH, pri čemu se segment planiranih aktivnosti zapravo preklapa s reformama koje čekaju BiH i na njezinu europskom putu.
Zanimljivost proistječe iz činjenice da prioriteti jačanja suradnje s NATO-om podrazumijevaju značajne ekonomske reforme s kojima bi BiH dobila i više prilika za razvijanje konkurentnosti, posebno produktivnosti kompanija i poslovnog okružja, a nastavit će se nastojanja da se dosegne viša stopa zaposlenosti kroz razvoj malih i srednjih poduzeća te poboljšavanje funkcioniranja tržišta rada.
Prioritet će biti i održivi razvoj, poboljšanje kapaciteta poljoprivrednog i ruralnog razvoja, poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji, poboljšanje mobilnosti roba i rada te razvoj drugih ključnih kriterija. Kroz približavanje NATO savezu BiH ima i obvezu relativnog smanjenja javne potrošnje, posebno trenutačne javne potrošnje.
Izgradnja odnosa s NATO savezom donosi i pozitivne promjene u pogledu izgradnje društva znanja, pri čemu se planira jačanje znanstvenih i istraživačkih institucija na svim razinama vlasti, a nije nevažno navesti kako je BiH zainteresirana za partnerstvo s NATO programom Znanošću za mir i sigurnost (SPS).
Demokratizacija je također segment koji se posebno vrednuje kroz partnerske odnose, a poglavito kada govorimo o demokratskoj kontroli i nadzoru nad obavještajno-sigurnosnim sustavom. Jedna od obveza je i vršenje nadzornih posjeta OSA-i i njezinim terenskim uredima.
Nadzor granice
Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala obveza je koju je BiH preuzela i kroz suradnju s NATO savezom, a zadatak je ojačati sposobnosti i zadržati napore u borbi protiv svih vrsta organiziranog kriminala, dok se na sprječavanje, otkrivanje i sankcioniranje koruptivnih kaznenih djela gleda kao na ključ povećanja vjerodostojnosti BiH kao ravnopravnog partnera u međunarodnim odnosima.
Sigurnost granice jedan je od važnih dijelova odnosa s NATO-om, a obveza je poboljšati sustav integrirane kontrole granica na graničnim prijelazima i opremiti Graničnu policiju modernom opremom za pregled osoba, vozila i dokumenata. Svakako je borba protiv terorizma kontinuiran zadatak vlasti, a kroz izgradnju odnosa s NATO savezom preporuka je ojačati civilno-vojnu suradnju u oblasti borbe protiv terorizma, prenosi Večernji list.
Scena.ba