Zdravlje bubrega: Ključni organi za ravnotežu organizma i važnost rane dijagnostike

Bubrezi su vitalni organi koji imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju zdravlja cijelog organizma. Osim što filtriraju krv i uklanjaju štetne tvari iz tijela, oni sudjeluju i u regulaciji krvnoga tlaka, održavanju ravnoteže elektrolita, stvaranju crvenih krvnih stanica te očuvanju zdrave koštane strukture. Zbog toga je zdravlje bubrega od presudne važnosti za pravilno funkcioniranje organizma.

Kako ističe prim. dr. sc. Amela Bećiragić, dr. med., specijalistica nefrologije bolnice Medicana Sarajevo, mnoge bolesti mogu oštetiti bubrege, a da u početnim fazama ne izazivaju izražene simptome. Među najčešćim uzrocima oštećenja, navodi dr. Bećiragić, su povišen krvni tlak, neregulirana šećerna bolest, neliječene urinarne infekcije te različite sistemske bolesti. Upravo zbog toga pravodobna dijagnostika i redoviti nefrološki pregledi imaju ključnu ulogu u očuvanju bubrežne funkcije i prevenciji nastanka kronične bubrežne bolesti.

Što je kronična bubrežna bolest (KBB)?

Kronična bubrežna bolest predstavlja poremećaj u građi i/ili funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. To dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čime mogu doprinijeti oštećenju drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.

“Kronična bolest bubrega (KBB) predstavlja ozbiljan zdravstveni problem zbog svog kroničnog i progresivnog tijeka, visokog rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja i povećane smrtnosti. KBB se drastično povećava iznad 60. godine života. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 850 milijuna ljudi s različitim stadijima KBB-a, dok u Europi svaka deseta osoba ima neki od stadija ove bolesti”, pojašnjava dr. Bećiragić.

Simptomi i rano otkrivanje

Klinička slika kronične bubrežne bolesti razvija se polako i postupno. U početnim stadijima simptoma često nema ili ostanu neprepoznati.

• Laboratorijski nalazi: Smanjena funkcija najčešće se otkriva slučajno analizom krvi i urina (povišen kreatinin i proteini u urinu).
• Rani znakovi: Pacijenti mogu učestalo mokriti tijekom noći jer bubrezi gube moć koncentriranja mokraće. Također se javlja povišen krvni tlak koji može dovesti do zatajenja srca ili udara.
• Napredna faza: Javljaju se umor, mišićna slabost, grčevi, slabljenje mentalnih sposobnosti, mučnina, povraćanje, pothranjenost i svrab kože.
• Specifični simptomi: Bolovi u slabinskom dijelu leđa, oticanje lica i nogu te promjene u sastavu mokraće (prisutnost krvi ili bakterija).

Dijagnostika i metode pregleda

Za procjenu funkcije koriste se laboratorijske analize poput kompletne krvne slike, uree, kreatinina, elektrolita te omjera albumina i kreatinina u urinu (UACR). Struktura bubrega procjenjuje se pomoću:

• Ultrazvuka bubrega i Color Dopplera bubrežnih arterija.
• CT-a ili magnetske rezonance.
• Biopsije bubrega (u specifičnim slučajevima).

Osam zlatnih pravila za zdrave bubrege

Očuvanje zdravlja bubrega temelji se na prevenciji:

1. Adekvatan unos tekućine.
2. Zdrava i uravnotežena prehrana (manje soli i životinjskih proteina).
3. Redovita kontrola krvnoga tlaka.
4. Kontrola razine šećera u krvi.
5. Umjerena tjelesna aktivnost.
6. Izbjegavanje nefrotoksičnih lijekova (oprezno s analgeticima).
7. Prevencija kontrastne nefropatije.
8. Smanjenje ili prestanak pušenja.

Kada se javiti nefrologu?

Pregled se preporučuje barem jednom godišnje osobama iz rizičnih skupina (osobito dijabetičarima i osobama s hipertenzijom). Također, pregled je nužan ako je glomerularna filtracija manja od 60 ml/min/1,73 m², kod pojave krvi u urinu, povišenog kalija ili ponavljanih bubrežnih kamenaca.

Povodom Svjetskog dana bubrega (12. ožujka), dr. Bećiragić poručuje kako je redovitim uzimanjem terapije i promjenom životnih navika moguće značajno odgoditi ili spriječiti teška oštećenja i očuvati zdravlje na duge staze.

Scena.ba